Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma Daniel Serwer, profesor na američkom Univerzitetu za međunarodne odnose John Hopkins, ocjenjuje da je najveći uspjeh Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, to što je okončao rat u zemlji, ali da su njegove pojedine karakteristike stvorile današnje političke blokade.
Serwer koji je bio jedan od pregovarača u postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, u razgovoru za Fenu poručuje da je jedini put ka stabilnijoj i funkcionalnijoj državi, sveobuhvatna, ali umjerena ustavna reforma te odlučniji nastup međunarodne zajednice prema onima koji krše ustavni poredak.
Serwer naglašava da je sporazum ratnim stranama garantirao nastavak političke moći, što je, kako je kazao, stvorilo sadašnje političke blokade i dovelo do dugotrajnog slabljenja državnih institucija.
Govoreći o ulozi međunarodnih mirovnih snaga, podsjeća da su misije SFOR-a, međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom NATO-a raspoređenih u Bosni i Hercegovini nakon rata, bile ključne u razdvajanju zaraćenih strana i okončanju organiziranog nasilja.
Međutim, smatra da je nakon 2004. godine došlo do diskontinuiteta prelaskom odgovornosti na EUFOR.
– EUFOR se učinio nebitnim raspoređujući mali broj vojnika po cijeloj zemlji. Trebalo bi ih sve koncentrirati u Brčkom kako bi spriječili odcjepljenje Republike Srpske – upozorava.
Za Serwera, koji je u periodu od 1994. do 1996. godine služio kao specijalni izaslanik State Departmenta za BiH, 2006. godina i poraz Aprilskog paketa predstavlja prekretnicu nakon koje je međunarodni pritisak oslabio, a etnonacionalizam “ojačao i dominirao političkom scenom”. Posljedica toga, kaže, jeste današnja neravnoteža nadležnosti, gdje su entiteti prejaki, a država preslaba, što prema njegovim riječima onemogućava BiH da pregovara i provodi pravnu stečevinu Evropske unije.
Komentirajući proces NATO integracija, Serwer ocjenjuje da su ambicije Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo realno ograničene unutrašnjim političkim otporom.
– Oni koji su nekada rekli da bi entitet Republika Srpska želio da se BiH pridruži NATO-u bili su u krivu – navodi.
U kontekstu sigurnosti, ponavlja da bi međunarodne snage morale ojačati ako žele vratiti vjerodostojan kapacitet odvraćanja.
– Udvostručenje broja vojnika i stacioniranje gotovo svih snaga u Brčkom poslalo bi jasnu poruku i RS-u i Federaciji da BiH ostaje jedinstvena država uređena Dejtonskim sporazumom, sve dok se on ne izmijeni“, kazao je.
Osvrćući se na sve češće osporavanje odluka Ustavnog suda BiH i autoriteta državnih institucija iz entiteta Republika Srpska, Serwer je naglasio da su verbalni izazovi u potpunosti dopušteni u demokratskom društvu, ali da je usvajanje neustavnih mjera u entitetskoj skupštini neprihvatljivo.
– Oni koji za njih glasaju trebali bi biti sankcionirani i od Sjedinjenih Država i Evropske unije – poručio je.
Kada je riječ o ulozi Sjedinjenih Američkih Država u BiH i na prostoru zapadnog Balkana, Serwer smatra da Washington danas djeluje manje angažirano nego 1990-ih, ali i da je to djelimično posljedica globalnih izazova.
– Amerikanci imaju pune ruke posla drugdje. Osim sankcioniranja onih koji glasaju za neustavne mjere, neće učiniti puno više. Bosanci i Hercegovci moraju preuzeti vodstvo – naglasio je.
U kontekstu rastućih geopolitičkih napetosti, rata u Ukrajini i ruskog utjecaja u regiji, Serwer je istaknuo da je najvažnija preporuka za NATO i EU upravo ustavna reforma, koja bi, kako je kazao, osigurala dugoročnu stabilnost i smanjila prostor za radikalizaciju i političku manipulaciju.
(Vijesti.ba / FENA)