Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaid Zajimović, kaže da vakufi nisu pasivna baština, već su oni živi organizam koji mora stalno biti pokretan. Stoga, kako ističe, održivi razvoj vakufa zahtijeva savremene pristupe i jasnu viziju.
– To, prije svega, znači profesionalno upravljanje, jasne investicijske modele, partnerstva s lokalnom zajednicom, digitalizaciju i modernu menadžersku praksu, podršku svih organa Islamske zajednice – kazao je Zajimović u intervjuu Feni.
Naglasio je da postoji Strategija razvoja vakufa i Direkcije, strategija ekonomskog jačanja, koju je Upravni odbor Vakufske direkcije usvojio 2024.godine. Zasnovana je na tri stuba: revitalizaciji zapuštenih i komasaciji usitnjenih vakufa, formiranju ekonomskih vakufa koji generiraju prihode za zajednicu, međunarodnim partnerstvima koja omogućavaju nova ulaganja.
– Obnovu Isa-begovog hamama u Sarajevu, izgradnju vakufskog trgovačkog centra u Sanskom Mostu, izgradnju i opremanje vakufskog kompleksa u Matuzićima (Doboj Jug), izgradnju velikog broja obdaništa u više gradova, obnovu vakufskog kompleksa na Buni i bazara u Mostaru, Studentski centar Islamske zajednice u Sarajevu, desetine novih poslovnih i stambenih objekata širom BiH. To su najuspješniji primjeri revitalizacije – naveoje Zajimović.
Transparentnost kao temelj povjerenja
Vakufska direkcija danas raspolaže i značajnom vlastitom imovinom iz čijih prihoda finansira svoj rad i pomaže medžlisima u lokalnim projektima. Ono što je posebno naglasio jeste da su zahvaljujući tim projektima zaposlene stotine mladih ljudi i „to je najljepši dokaz da vakuf, kada se ispravno vodi, postaje motor razvoja“.
Vakufska direkcija osigurava i transparentnost u finansiranju, jer, kako Zajimovićpodsjeća, „transparentnost je temelj povjerenja“.
– Uveli smo moderne finansijske procedure, redovne interne i eksterne revizije, javne izvještaje i stroge mehanizme kontrole. Vakuf nije ničije privatno vlasništvo, on pripada zajednici, i odgovornost prema njemu mora biti maksimalna – naglašava on.
Također, razvijaju i fondove u koje se slijevaju sredstva domaćih vakifa, međunarodnih partnera i vlastitih prihoda. Fondovi omogućavaju obnovu porušenih i devastiranih vakufa, kao i izgradnju novih. Pri Vakufskoj direkciji djeluje sedam razvojnih fondova, među kojima i Vakufski fond za izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju vakufskih i vjerskih objekata.
– Dijaspora je jedan od najstabilnijih i najjačih stubova vakufa. Oni duboko osjećaju vrijednost amaneta i stalno su spremni podržati projekte. U toku je uknjižba i evidencija vakufa širom dijaspore, gdje je nakon agresije izgrađeno na stotine značajnih vakufskih objekata – ističe Zajimović.
Saradnja sa zajednicama i institucijama je nezaobilazna, tvrdi on. Stoga, rade sa općinama, ministarstvima, međunarodnim organizacijama, univerzitetima i nevladinim sektorom.
Važna uloga zajedništva
– Bez zajedničkih napora ne bi bilo obnove historijskih objekata, socijalnih programa, obrazovnih projekata i kulturnih manifestacija. Možda je manje poznato, ali vakufi u BiH finansiraju veliki broj humanitarnih aktivnosti i obrazovnih programa. Posebno ističem manifestaciju „Dani vakufa“, koja se održava u više gradova širom države – naveo je Zajimović.
Na pitanje kako teče proces restitucije u BiH, Zajimović kaže da ni nakon tri decenije taj proces nije sistemski riješen, ponajviše zbog nedostatka političke volje za donošenje sveobuhvatnog zakona.
Vakufska direkcija, godinama vodi pravnu borbu i institucionalnu diplomatiju kako bi ukazala na nužnost povrata oduzete imovine.
Iako je do sada vraćen tek ograničen broj objekata i zemljišta, i to samo u privremeno korištenje, hiljade vakufskih parcela i dalje čekaju povrat. Pokrenuti sudski i upravni postupci sporo napreduju i često se odvijaju bez jasnog institucionalnog okvira.
Zajimović navodi da postoji određena saradnja s državnim i entitetskim nivoima vlasti, ali nedovoljna za efikasan i sistemski proces. Pitanje vakufa, dodaje, često se politizira, što potvrđuje primjer Lakišića harema u Mostaru i mnogi drugi slučajevi.
Uprkos tome, Vakufska direkcija nastavlja graditi dijalog i nuditi rješenja, jer je povrat vakufske imovine, poručuje Zajimović, „ne samo vjersko, nego i civilizacijsko pitanje“.
Dobra saradnja i u regiji
Vakufska direkcija IZ u BiH ima i izuzetno dobru regionalnu saradnju, posebno sa islamskim zajednicama i vakufskim ustanovama u Srbiji, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Kuvajtu, Omanu, Kataru, Kraljevini Saudijskoj Arabiji, u cilju unapređenja vakufa i služenja široj društvenoj zajednici.
Na pitanje kako vakufi mogu doprinijeti mladima i ugroženima, Zajimović kaže da vakufi mogu otvoriti vrata mladima kroz mentorstva, stipendije, radna mjesta, sigurne prostore za razvoj i okupljanje.
– Historijski, vakufi su bili izvor socijalne sigurnosti. Ta tradicija se može i mora obnoviti. Danas, u vremenu u kojem se vrijednosti solidarnosti i zajedništva često gube, vakuf je tihi i stabilni podsjetnik na ono što je trajno. Vakuf nas uči da čovjek živi najduže kroz svoja dobra djela. To je poruka koja je danas možda potrebnija nego ikada – naglasio je Zajimović.
Pokrenuli su više edukativnih programa, kampanja i publikacija za mlade, objavili više od 45 izdanja o vakufu. Rade sa školama, fakultetima i medžlisima.
Zajimović smatra da se u obrazovnim ustanovama vakuf trebao izučavati kao predmet, zbog njegove uloge u društvu.
Očuvanje historijskih vakufa jedan od trajnih prioriteta
Očuvanje historijskih vakufa, podcrtava Zajimović, je jedan od trajnih prioriteta.
– U saradnji sa stručnjacima iz BiH, Turske, Evrope i arapskog svijeta radimo na restauraciji objekata koji predstavljaju neprocjenjivu baštinu. Svaki obnovljeni hamam, most, han ili džamija nije samo građevina, to je povratak digniteta, identiteta i kontinuiteta jednog naroda – kaže on.
Govoreći o viziji i budućnosti vakufa, Zajimović, to je da vakufi postanu potpuno održivi i ekonomski snažni subjekti društvenog razvoja. U narednoj deceniji vidi vakufe kao pokretače zapošljavanja mladih, socijalnih programa, obrazovnih centara, kulturnih inicijativa.
– Nalazim se u posljednjim danima svog dugogodišnjeg mandata na čelu Vakufske direkcije. To nije bio posao, to je bila životna misija. U svakom projektu, u svakoj prepreci i svakom uspjehu stajala je ideja da čuvamo ono što su nam naši prethodnici amanetom ostavili. Zajedno sa svojim kolegama dao sam najbolje sate, dane i godine svoga života za razvoj vakufa. Ako sam nešto naučio u ovom periodu, onda je to da vakuf nije institucija, vakuf je srce Zajednice. Danas, kada se spremam predati dužnost svom nasljedniku, osjećam i ponos i tugu, ali i duboku zahvalnost Bogu i ljudima s kojima sam radio. Vakuf ostaje isti. A mi, koji ga privremeno vodimo, samo smo prolaznici koji pokušavaju ostaviti trag – kazao je direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović u intervjuu Feni.
(Vijesti.ba / FENA)