Drugog dana sastanka u Bruxellesu ministri će obilježiti potpisivanje u Washingtonu 4. aprila 1949. godine Sjevernoatlantskog ugovora kojim je uspostavljen transatlantski politički i vojni savez.
– Kako se suočavamo sa sve opasnijim svijetom, veza između Evrope i Sjeverne Amerike nikada nije bila bitnija – izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
NATO je započeo kao savez 12 članica iz Sjeverne Amerike i Evrope, osnovan kao odgovor na rastući strah da Sovjetski Savez predstavlja vojnu prijetnju evropskim demokratijama.
U središtu napora tog vojnog saveza je koncept kolektivne odbrane, ideja da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, omogućujući američku vojnu zaštitu zapadnoj Evropi.
Sedamdeset pet godina kasnije, NATO ima 32 članice i ponovo je preuzeo centralnu ulogu u svjetskim pitanjima, nakon što je ruski rat u Ukrajini podstakao evropske vlade da na Moskvu opet gledaju kao na veliku sigurnosnu prijetnju.
Dvije najnovije članice NATO-a, Finska i Švedska, pridružile su se vojnom savezu, u direktnom odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
– Demokratske zemlje, slobodni narodi, odlučili su da se pridruže NATO-u, za razliku od toga kako se Rusija širi aneksijom ili ilegalnom agresijom – izjavila je finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen novinarima.
Ministri vanjskh poslova NATO-a usuglasili su se da počnu planirati veću ulogu NATO-a u koordinaciji sigurnosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
Prema Stoltenbergovom prijedlogu, NATO će preuzeti posao koji obavlja ad-hoc koalicija pod američkim vodstvom, poznata kao Ramstein grupa, dijelom kako bi se zaštitio od bilo kakvog smanjenja američke podrške ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, tvrde diplomate.
Stoltenberg je također predložio fond od 100 milijardi eura za podršku ukrajinskoj vojsci tokom pet godina, tvrde diplomate.
Nije jasno da li će tu cifru prihvatiti NATO, koji odluke donosi konsenzusom.
Letonski ministar vanjskih poslova Krisjanis Karins kazao je da općenito postoji “pozitivan stav” prema prijedlogu, ali da bi sada trebalo razraditi detalje prije samita čelnika u Washingtonu u julu.
Ministri će se tokom dana sastati i s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom. Kuleba je izjavio Reutersu da će vršiti pritisak na njih da obezbijede više sistema protivzračne odbrane Patriot za zaštitu od čestih ruskih napada balističkim projektilima.
– Partneri su nam dali svoje različite (zračne) sisteme, mi to cijenimo, ali to je jednostavno nedovoljno – kazao je on.
(Vijesti.ba / FENA)