Arakči je u obraćanju novinarima u Lisabonu rekao da Iran odavno ima tehničko znanje da napravi bombu, ali da to “nije dio sigurnosne strategije Teherana”, prenijeli su iranski mediji.
Pregovarači iz Irana i takozvane grupe E3 – Francuska, Nemačka i Velika Britanija – trebalo bi da se sastanu u Ženevi kako bi razgovarali o nizu pitanja, uključujući iranski nuklearni program i sukobe na Bliskom istoku.
Arakči je za sastanak u petak rekao da bi trebalo da bude rasprava kako bi se vidjelo “da li zaista postoji izlaz” iz trenutne nuklearne pat pozicije.
Za sastanak u Ženevi nijedna strana ne navodi da su razgovori o nuklearnim pitanjima, ali se očekuje da će iranski nuklearni program biti centralna tema. Pregovori između Irana i svjetskih sila o obnavljanju nuklearnog sporazuma iz 2015. od septembra 2022. godine su na pauzi.
Prošle sedmice je odbor guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) donio rezoluciju s osudom Irana i zadužio je tu agenciju UN da pripremi “sveobuhvatnu i ažuriranu procjenu” stanja iranskog nuklearnog programa koji se širi, uključujući ranije i sadašnje pokušaje da razvije bombu.
Taj dokument bi mogao da otvori put sa se slučaj Irana proslijedi Vijeću sigurnosti UN u pokušaju da se pokrene mehanizam za ponovno uvođenje sankcija UN koje su ukinute prema uslovima sporazuma Teherana sa svjetskim silama iz 2015.
Kao odgovor na rezoluciju, Iran je aktivirao nekoliko “novih i naprednih” centrifuga za obogaćivanje uranijuma.
Arakči je rekao da “nije optimista” u vezi s pregovorima u Ženevi pošto, kako je rekao, nije siguran da li Teheran “razgovara sa pravom stranom”.
Nuklearni sporazum iz 2015. počeo je da se raspada nakon što je tadašnji i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz sporazuma 2018. i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je odgovorio širenjem svog nuklearnog programa, ograničavanjem inspekcija nuklearnih lokacija u zemlji i obogaćivanjem uranijuma na do 60 posto.
(Vijesti.ba)