Faktički se uvodi de facto i de jure mogućnost proglasavanja u Predsjedništvu Federacije BiH, kaže delegatkinja Kluba Hrvata Ivana Zrimšek-Šaravanja.
Schmidt je prošle godine nametnuo kratkoročno rješenje kojim je omogućio izbor Vlade FBiH i spriječio blokadu, ali i donio dugoročno rješenje za izbor Vlade FBiH te dao političarima rok od jedne godine da sami izvrše korekcije ovog prijedloga. Kako se to nije desilo izmjene su stupile na snagu
To u praksi znači sa ukoliko u prva dva kruga ne bude saglasnosti predsjednika i dva potpredsjednika FBiH o imenovanju Vlade FBIH, ona će moći biti izabrana uz preglasavanje jednog od njih troje. Ipak, preglasani član mogao bi posegnuti vitalni interes za što će biti potrebno 14 od 23 glasa u klubu naroda iz kojeg dolazi.
Analitičar iz Mostara Milan Satirski kaže da bi se Hrvati mogli odvesti u neugodnu situaciju ukoliko ne budu imali predsjednika FBiH.
– Na hrvatskim je strankama da imaju barem tih 14 delegata. Blokadom bi samo mogli dovesti do toga da se raspišu izvanredni izbori, rekao je.
Podsjetimo, ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini upozorio je krajem aprila na rok do kojeg vlasti u Federaciji BiH trebaju donijeti rješenje za neometano imenovanje Vlade FBiH.
“Skoro godinu dana nakon donošenja Odluke kojom se deblokira imenovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, visoki predstavnik Christian Schmidt podsjeća da će, na osnovu njegove odluke od 27. aprila 2023. godine, amandman CXXXI na Ustav Federacije, stupiti na snagu 1. maja, bez potrebe za donošenjem dodatnog normativnog akta kojim bi se osiguralo njegovo pravno dejstvo”, naveli su tada u saopštenju.
(Vijesti.ba)