Na samitu ove sedmice, Evropska unija prijeti da će imenovati više od deset kineskih kompanija koje, kako tvrdi, isporučuju kritičnu tehnologiju za opremanje ruske ratne mašinerije.
No, šta je sa zapadnim kompanijama koje proizvode naprednu opremu koja je podložna sankcijama, a ipak se, prema analizi olupine pronađene na ukrajinskom ratištu, koristi u ruskim projektilima Kalibr, dronovima Orlan i Ka-52 „Aligator“ ” helikopterima?
Dakle, kako piše POLITICO postavlja se trivijalno pitanja: Koja je kompanija vodeći proizvođač takozvanih „predmeta na bojnom polju visokog prioriteta“ koji se krijumčare u Rusiju i koje zapadna koalicija želi da zabrani?
Ako ste rekli Intel, pogodili ste: prema timu za sankcije na Kijevskoj školi ekonomije, američki gigant ove godine ponovo vodi ovu nezavidnu grupu. Slijedi ga Huawei iz Kine. Zatim dolaze Analog Devices, AMD, Texas Instruments i IBM,sve američke firme.
Ruski uvoz mikroelektronike, bežičnih i satelitskih navigacionih sistema i drugih kritičnih dijelova koji su podložni sankcijama oporavio se na skoro predratni nivo sa mjesečnom stopom od 900 miliona dolara u prvih devet mjeseci ove godine, navodi se u predstojećem izvještaju iz Kijevskog analitičkog centar, KSE institut.
Sve ovo ukazuje na to da, dok su sankcije Zapada uvedene zbog ruske invazije u punom obimu 24. februara 2022. imale privremeni uticaj, Moskva i njeni pomagači su u velikoj mjeri uspeli da rekonfigurišu lance snabdijevanja, uz pomoć Kine, Hong Konga i zemalja u ruskom dvorištu poput Kazahstan ali članice NATO-a Turske.
Te se postavlja pitanje da li, dok EU nastoji da dostavi 12. paket sankcija Rusiji na vrijeme za samit lidera u četvrtak, EU zaprvo nudi još jednu studiju slučaja za definiciju ludila koja se često pripisuje Albert Einstein: raditi istu stvar iznova i iznova i očekivati drugačiji rezultat.
Za Elinu Ribakovu, direktoricu međunarodnog programa u Institutu KSE, zapadni privatni sektor također mora biti pozvan na odgovornost. Trebalo bi, tvrdi ona, biti zatraženo da prati svoje proizvode duž cijelog lanca vrijednosti do njihovog konačnog odredišta, baš kao što su banke bile prisiljene da pooštre kontrolu protiv pranja novca i provjere kupaca nakon kraha 2008. godine.
– Imamo politiku u praznini. Stavili smo to na papir, ali nemamo nikakvu infrastrukturu da bi se privatni sektor pridržavao – ili da bismo mi provjerili, rekla je Ribakova za POLITICO. “Moramo imati privatni sektor da to sprovede i implementira.”
Intel je, odgovarajući na zahtjev za komentar, rekao da je obustavio sve isporuke Rusiji i Bjelorusiji, te da je u skladu sa sankcijama i kontrolom izvoza protiv obje zemlje koje su izdale SAD i njihovi saveznici.
Nalazi Instituta KSE potvrđuju, na sistematski način, anegdotske nalaze POLITICO-ovog vlastitog ovogodišnjeg izvještavanja. U istraživanjima ekipa POLITIC-a je dokazala kako snajperska municija proizvedena u SAD-u pronalazi put do ruskih pušaka i kako se Kina pozicionirala kao kao dobavljač nesmrtonosne, ali vojno korisne opreme.
Što se tiče Evrope, iako se njene kompanije možda ne nalaze među vodećim proizvođačima kritične tehnologije prodate Rusiji, njena industrijska preduzeća suočena su sa sve većim nadzorom nad nabavkom mašina i rezervnih dijelova, često preko trećih zemalja kao što je Kazahstan, gdje je došlo do sumnjivog porasta uvoza .
Rusi koji su bliski povezani sa Putinov, i njihov novac i dalje su više nego dobrodošli u Evropi uprkos smrti i razaranju koje je njegov režim pokrenuo. Njegova bivša supruga (Putinova) Ljudmila i njen novi partner potrošili su novac na investicije u luksuzne nekretnine u Španiji, Švicarskoj i Francuskoj, pokazalo je istraga POLITICO početkom godine.
A kada Evropsko vijeće, sankcionira ruske poslovne lidere osumnjičene za pomaganje i podržavanje Putinovog režima, ono se često oslanja na lažne dokaze koji olakšavaju osporavanje odluka na sudu.
Sankcije će tek biti opravdane samo ako zapadne vlade urade bolji posao pozivanja vlastitog poslovanja na odgovornost u zaustavljanju tokova tehnologije, opreme i rezervnih dijelova koji podržavaju Putina i njegov agresorski rat, zaključuje POLITICO.
(Vijesti.ba)