U Bijeljini će 21. septembra svečano biti otvorena još jedna obnovljena džamija – Ahmed-beg Salihbegovića džamija, čime će taj historijski vjerski objekt ponovo zauzeti mjesto koje mu pripada u duhovnom i urbanom tkivu grada.
Džamiju su 1875. godine sagradili nasljednici hadži Ahmed-bega Salihbegovića, prema njegovoj oporuci. I ona je, kao i sve druge bijeljinske džamije, minirana i porušena 13. marta 1993. godine.
Glavni imam i predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina Samir ef. Camić kaže da obnova nije bila jednostavna, jer je nakon rušenja džamije taj prostor pretvoren u pijacu.
– Najteže je bilo osloboditi uzurpirane prostore džamija. Konkretno, plac Salihbegovića džamije bio je pretvoren u pijacu. Zatim, dugo smo čekali na dozvole, jer smo odmah tražili dozvole za sve džamije, a tako smo udarili i temelje za sve njih – kazao je Camić u intervjuu za Fenu.
Kasnije, dodao je, obnova je tekla onako kako su pristizala sredstva. Salihbegovića i Krpića džamija, obnovljene su isključivo sredstvima vakifa, džematlija iz države i dijaspore
Iznad ulaznih vrata Ahmed-beg Salihbegovića džamija, na kamenoj ploči, stajao je zapis u lijepom nesh pismu koji je glasio: “Dobrotvor koji želi Džennet i Božiju nagradu, bijeljinski hanedan Salihbegović Ahmed-beg. Godina 1292. Pisao Vasfi.” Ova ploča nosi duhovnu poruku o Ahmed-begovoj želji da njegova djela na dunjaluku ostanu trajna i korisna za zajednicu.
Pored džamije se nalazio i mezar samog Ahmed-bega. Na njegovom nišanu, lijepo klesanom sa turbanom, također je bio isklesan tekst u neshi pismu: “Allah je vječan. Vlasnik trajnih dobrih djela, bijeljinski hanedan Salihbegović hadži Ahmed-beg. U ime Allaha, za njegovu dušu prouči Fatihu. Godina 1288.” (1871). Ovaj nišan, zajedno s mnogim drugim mezarima u blizini džamije, svjedočio je o povijesti uglednih građana Bijeljine.
Danas, džamija nije obnovljena po originalnim nacrtima, već na osnovu fotografija. Ali, sagrađena je na istom mjestu, istih je dimenzija i približno istog oblika kao prije rušenja.
– Ništa od stare džamije nije sačuvano, ni od ove ni od ostalih džamija. Nakon miniranja sve je odvezeno na nepoznatu lokaciju. Mi nismo napravili nove džamije, nego na temeljima starih, ponovo izgradili, obnovili, džamije koje su minirane i uklonjene, a koje su tu bile stotinama godina – ističe Camić.
Nakon toliko godina fizičke obnove džamija i ostale imovine, uz sve probleme koje imaju u toj sredini, Camić kaže da je najvažnija duhovna obnova, naročito rad sa djecom koja su budućnost.
– Duhovna obnova ne podrazumijeva samo vjersku poduku, nego i mnogo širi pristup, jer ovdje se u školama uči vrlo malo o Bosni i Hercegovini, a naročito malo o Bošnjacima. I to je naša zadaća, da nadomjestimo te nedostatke – smatra Camić.
Proces obnove bijeljinskih džamija traje od decembra 2002. godine. Do sada, obnovljene su četiri džamije i vakufske kuće u džematima u općini Ugljevik.
– Kad otvorimo Salihbegovića džamiju, u Bijeljini će u funkciji biti tri džamije, četvrta će, ako Bog da, biti otvorena sljedeće godine – kaže Camić.
Ostaje gradnja još dva mesdžida, jedan da se dovrši, drugi da se rekonstruiše, a tu je i Mektepski novoizgrađeni centar i još druge vrijedne nekretnine koje su kupili ili izgradili nakon agresije na BiH.
U planu je da se sljedeće godine svečano otvori Preljubovića Dašnica džamiju, koja je u završnoj fazi obnove.
– Dakle, cijeli uži centar grada u kojem su naše džamije, konačno će biti sa ezanom. Bez ovakvih projekata, bez vjere, bez Islamske zajednice, ovdje bi se završio proces asimilacije – zaključuje glavni imam i predsjednik Medžlisa IZ Bijeljina Samir ef. Camić.
(Vijesti.ba / FENA)