– Prema zaprijećenoj kazni za predmetno, prema stavu odbrane, pravno nepostojeće krivično djelo, jer smatramo da Kristijan Šmit nije legitiman predstavnik u BiH (a i da jeste visoki predstavnik u BiH nije ustavni zakonodavac prema Ustavu BiH), bio bi nadležan Osnovni sud u Banjaluci, polazeći od svrhe i smisla odredbe člana 27 Zakona o krivičnom postupku (ZKP) BiH. Opreza radi, alternativno se predlaže delegacija postupka Okružnom sudu u Banjaluci – ističe se u prijedlogu odbrane .
sudija u Sarajevu koji bi postupao u predmetu). Postupajući sudija živi i radi u Sarajevu, na području Federacije BiH. Teško je biti imun na veliku i sveobuhvatnu propagandu koja se vodi protiv predsjednika Dodika.
Prema mišljenju odbrane, šteta koja je pričinjena prema samom krivičnom postupku i nezavisnosti sudija je konačna i nepopravljiva. U takvim okolnostima rezultat suđenja je vrlo izvjestan, očekivati je da će već stvorena atmosfera na štetu optuženog predsjednika Republike Srpske imati presudan uticaj na sudsku odluku.
Objektivno posmatrano jedini način da se sanira ovo nepravno stanje je prenošenje nadležnosti na sud koji nije bio toliko izložen uticaju javnih zvaničnika, kao i medija iz Sarajeva koji su ove izjave prenosili u kontinuitetu, ponavljajući ih više puta. To je sud u Banjaluci”.
IZЈAVE ŠMITA KRŠE PRESUMPCIЈU NEVINOSTI
Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika navela je u prijedlogu za prenošenje vođenja postupka sa Suda BiH na nadležni sud u Banjaluci da izjave domaćih i stranih zvaničnika zagađuju atmosferu suđenja, krše presumpciju nevisnosti i narušavaju nepristrasnost i nezavisnost Suda BiH, što su relevantni razlozi za prenos vođenja postupka na drugi sud.
U prijedlogu su navedene izjave visokog predstavnika Kristijana Šmita u brojnim medijima u kojima se negativno izražavao o predsjedniku Miloradu Dodiku.
Odbrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika istakla je da je prijedlog za prenošenje vođenja postupka sa Suda BiH na nadležni sud u Banjaluci podnijela s obzirom na činjenicu da se ambijent u kojem treba da se održi suđenje nikako ne smiruje od dana objelodanjivanja istrage do danas.
Navodeći da se može postaviti pitanje zašto nije ranije zatražena delegacija nadležnosti, odbrana je pojasnila da je izostalo očekivano smirivanje atmosfere i stvaranje neutralnijeg ambijenta, posebno izostanak pritiska koji proizvode javni zvaničnici, strani i domaći.
“Ambijent u kojem treba da se održi suđenje nikako se ne smiruje počev od dana objelodanjivanja istrage protiv predsjednika Dodika do danas. Kako se po mišljenju odbrane do danas nije dogodila makar minimalna neutralizacija stanja u kojem se odvija suđenje, podnosi se ovaj zahtjev za delegaciju nadležnosti iz važnih razloga, prije početka suđenja u ovom predmetu.
Cijenimo da su svrha i cilj citirane zakonske odredbe iz Člana 27 ZKP BiH da se ostvari princip ekonomičnosti, odnosno da glavni pretres nije započeo, tako da se cjelishodnost odredbe zadovoljava ako je delegacija nadležnosti predložena prije početka suđenja. Ovo tim prije što na zakazeni pretres svjedoci nisu ni pozvani, a zahtjev se podnosi prije 6. decembra kao dana za koji je određen početak suđenja”, istakla je odbrana predsjednika Srpske.
Ovakav stav odbrane, navodi se u prijedlogu koji je potpisao aadvokat Goran Bubić, podržan je i u već navedenim komentarima Krivičnog zakona BiH u kojima piše da je “pored postojanja važnih razloga potrebno da su kumulativno ispunjeni i uslovi: da glavni pretres nije počeo i da se ne radi o krivičnom djelu protiv integriteta BiH (čl. 158. – 168. KZ BiH)”.
U prijedlogu se dalje navodi da sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava podržava navode iz prijedloga za prenos vođenja postupka.
Kao argumentaciju za ovaj prijedlog odbrane, vjerovatno presudan za delegaciju, navedene su kao ilustracija samo neke od brojnih primjera iz prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu:
“Istodobno, izvještavanje u štampi o trenutnim događajima predstavlja ostvarivanje slobode izražavanja, zajamčene članom 10 Konvencije (Bedat protiv Švajcarske [VV], stav 51). Ako postoji neprijateljski nastrojena medijska kampanja u pogledu nekog suđenja, ono što je presudno nisu subjektivni osjećaji osumnjičenih, koliko god bili razumljivi, o tome je li raspravni sud bez predrasuda, kako se to od njega zahtijeva, već može li se bojazan osumnjičenog smatrati objektivno opravdanom u posebnim okolnostima predmeta (Włoch protiv Poljske (odl.); Daktaras protiv Litvanije (odl.); Priebke protiv Italije (odl.); Butkevičius protiv Litvanije (odl.); G.C.P. protiv Rumunije, stav 46.; Mustafa (Abu Hamza) protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odl.), stavovi 37. – 40.).
Neki od činilaca koji su u sudskoj praksi utvrđeni kao relevantni za ocjenu Suda o uticaju takve kampanje na pošteno suđenja uključuju: vrijeme koje je proteklo između medijske kampanje i početka suđenja, a posebno određivanja sastava raspravnog suda; jesu li se sporne objave mogle pripisati vlastima ili su se temeljile na obavijestima vlasti i jesu li objave uticale na sudije ili porotu te na taj način uticale na ishod postupka (Begs protiv Ujedinjenog Kraljevstva (odl.), stav 124.; Abdulla Ali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, stavovi 87. – 91.; Paulikas protiv Litvanije, stav 59).
Odbrana na kraju predlaže Sudu BiH uvažavanje prijedloga i delegacija nadležnosti Osnovnom sudu u Banjaluci (prema zaprijećenoj kazni) i prema načelu oportuniteta ili eventualno Okružnom sudu u Banjaluci.
(Vijesti.ba)