Keith Kellogg, Trumpov specijalni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, rekao je u intervjuu da ukrajinski predsjednički i parlamentarni izbori, koji su suspendirani zbog rata s Rusijom, “moraju biti održani”.
“Većina demokratskih zemalja održava izbore i u vrijeme rata. Mislim da je važno da to učine,” rekao je Kellogg. “Mislim da je to dobro za demokratiju. To je ljepota solidne demokratije, imate više od jedne osobe koja potencijalno može kandidirati.”
Trump i Kellogg su rekli da rade na planu za postizanje dogovora u prvim mjesecima nove administracije kako bi okončali rat koji je izbio punom invazijom Rusije u februaru 2022. godine, piše Reuters.
Nude nekoliko detalja o svojoj strategiji za okončanje najkrvavijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata, niti kada bi mogli otkriti takav plan.
Trumpov plan je još uvijek u razvoju i nisu donesene odluke o politici, ali Kellogg i drugi zvaničnici Bijele kuće su u posljednjim danima razgovarali o tome da se Ukrajina pritisne da pristane na izbore kao dio početnog primirja s Rusijom, rekli su izvori upoznati s tim razgovorima.
Zvaničnici Trumpove administracije također razmatraju hoće li zahtijevati prvo primirje prije nego što pokušaju posredovati u postizanju trajnijeg dogovora, rekli su izvori. Ako bi se predsjednički izbori održali u Ukrajini, pobjednik bi mogao biti odgovoran za pregovaranje o dugoročnom sporazumu s Moskvom, rekli su izvori.
Izvori su odbili otkriti svoje ime kako bi razgovarali o osjetljivim pitanjima politike i sigurnosti.
Nije jasno kako bi takav prijedlog Trumpove administracije bio prihvaćen u Kijevu. Predsjednik Volodymyr Zelenskiy je rekao da Ukrajina može održati izbore ove godine ako rat završi i ako budu osigurana snažna sigurnosna jamstva koja bi spriječila Rusiju da obnovi neprijateljstva.
Visoki savjetnik Kijeva i izvor ukrajinske vlade rekli su da Trumpova administracija još nije formalno zatražila od Ukrajine da održi predsjedničke izbore do kraja godine.
Zelenskijev petogodišnji mandat trebao je završiti 2024. godine, ali predsjednički i parlamentarni izbori ne mogu biti održani pod vanrednim stanjem, koje je Ukrajina uvela u februaru 2022. godine.
Washington je pokrenuo pitanje izbora sa višim zvaničnicima u Zelenskijevo uredu 2023. i 2024. godine tokom administracije Biden, rekli su bivši visoki zvaničnici SAD-a.
Zvaničnici State Departmenta i Bijele kuće su svojim ukrajinskim kolegama rekli da su izbori ključni za očuvanje međunarodnih i demokratskih normi, rekli su zvaničnici.
Zvaničnici u Kijevu su odbili izbore u razgovorima s Washingtonom u posljednjim mjesecima, rekavši Bidenovim zvaničnicima da bi održavanje izbora u tako nestabilnom trenutku u historiji Ukrajine moglo podijeliti ukrajinske lidera i potencijalno otvoriti prostor za ruske kampanje utjecaja, rekli su bivši visoki zvaničnici SAD-a.
Na pitanje o onome što su rekli bivši zapadni zvaničnici i druga dvojica izvora koji su upoznati s tim pitanjima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: “Nemamo tu informaciju.”
Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov citiran je od strane novinske agencije Interfax 27. januara, rekavši da direktni kontakti između Moskve i Trumpove administracije još nisu započeti. Rusko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da još uvijek čeka da SAD odobre novog izaslanika Moskve u Washingtonu, poziciju koja trenutno nije popunjena.
Putin je javno izjavio da ne smatra Zelenskog legitimnim liderom u odsustvu obnovljenog izbornog mandata i da ukrajinski predsjednik nema legalno pravo potpisivati obavezujuće dokumente vezane uz potencijalni mirovni sporazum.
Međutim, prema ruskom lideru, Zelenskiy bi mogao sudjelovati u pregovorima, ali prvo mora opozvati dekret koji je potpisao 2022. godine, kojim je zabranio pregovore s Rusijom sve dok Putin bude na vlasti.
Izvor iz ukrajinske vlade rekao je da Putin koristi pitanje izbora kao lažni izgovor za ometanje budućih pregovora.
“(On) postavlja zamku, tvrdeći da ako Ukrajina ne održi izbore, kasnije može ignorirati bilo kakve dogovore,” rekao je izvor.
Ukrajinsko zakonodavstvo izričito zabranjuje održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora pod vanrednim stanjem.
Bivši zapadni zvaničnik izrazio je zabrinutost zbog pritiska SAD-a na izbore, rekavši da bi ukidanje vanrednog stanja moglo omogućiti mobiliziranim vojnicima da napuste vojsku, izazvati egzodus čvrste valute i navesti velik broj muškaraca starosne dobi za vojnu službu da “pobjegnu iz zemlje”.
Također bi moglo izazvati političku nestabilnost, rekao je izvor, jer bi to učinilo Zelenskog “patuljastim” predsjednikom, smanjujući njegovu moć i utjecaj, te izazivajući natjecanje među potencijalnim izazivačima.
Ako Trump pritisne Zelenskog da pristane na izbore, Washington bi mogao igrati u ruke Putinovim nedavnim izjavama koje dovode u pitanje Zelenskog legitimitet, rekao je bivši zapadni zvaničnik.
“Trump reagira, po mom mišljenju, na … ruske povratne informacije,” rekao je zvaničnik. “Rusija želi vidjeti kraj Zelenskog.”
Neki bivši zvaničnici SAD-a sumnjaju da se može postići mirovni dogovor u narednim mjesecima ili da će izbori biti održani 2025. godine, posebno jer se obje strane čine nesuglasne o tome kako započeti formalne pregovore.
Kremlj je ponovio da je Putin spreman na pregovore bez preduvjeta.
Međutim, William Taylor, bivši američki ambasador u Ukrajini, rekao je da Putin nije pokazao spremnost za ozbiljne pregovore.
Zelenskiy traži sigurnosna jamstva SAD-a i Europe kao dio bilo kojeg dogovora, uključujući raspoređivanje strane vojne sile na bojištima kako bi se osigurala Rusija u ispunjavanju bilo kakvog primirja.
(Vijesti.ba)