Igor Girkin, poznat i kao Strelkov, bivši agent FSB-a s nacionalističkim uvjerenjima, imao je ključnu ulogu u događajima u Ukrajini. Bio je jedan od ključnih suradnika Vladimira Putina u preuzimanju Krima.
Girkin je 1999. godine objavio memoare o svom učešću u ratu u Bosni i Hercegovini. Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Ermin Kuka je 2019. upravo Strelkova istakao kao jednog od najpoznatijih ruskih dobrovoljaca na području Višegrada tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.
“Iako je i sam učestvovao u zločinima, želio se distancirati od njih. U svom ratnom dnevniku, između ostalog, opisuje četničke krvave priove i zlodjela: ‘U Višegradu su muslimanski muškarci privođeni i ubijani. Stotine žena bile su zatvorene i masovno silovane u zloglasnoj banji Vilina vlas. Žene, djeca i stariji ljudi su zaključavani u kućama i živi spaljivani”, dokumentuje Kuka.
U memoarima koje je pisao u to vrijeme za različite vojne magazine, opisivao je gnusne ratne detalje o tome kako su “muslimani dehumanizirali Srbe”, ističući kako je došao da se bori protiv “muslimanskih divljaka”, jer je osjećao dužnost da bude na strani “svojih pravoslavaca”
Strelkov je od 1996. do 2013. bio obavještajac ruske Federalne sigurnosne službe (FSB).
Njegovo djelovanje nije izostalo ni u Ukrajini. Prema pisanju Bloomberga, 2014. je došao u Ukrajinu s 50 ljudi kako bi se borili na strani proruskih separatista. Na poluotoku Krim je obučavao separatističke snage. Sam je u intervjuu iz 2015. priznao da je organizirao ilegalni referendum o odcjepljenju Krima.
Nakon referenduma, napustio je Krim, ali kasnije se ponovno vratio u Ukrajinu, ovaj put u Donjecku oblast, opet s naoružanim pristašama. Njegova grupa preuzela je upravne zgrade u Slavjansku i proglasila osnivanje DNR-a (Donjecka Narodna Republika).
Negudo nakon toga vratio se u Rusiju i postao nacionalistički komentator i aktivista. Podržao je pokretanje ruskog rata u Ukrajini, ali je oštro kritikovao vlasti zbog nesposobnosti i neodlučnosti u vođenju borbe.
Girkin je priveden nakon što je objavio niz postova na društvenim mrežama u kojima je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Dok je još u istražnom zatvoru, Girkin je najavio svoju kandidaturu za predsjednika na martovskim izborima u Rusiji, iako njegove pristalice priznaju da nema šanse da mu se odobri kandidatura.
U novembru 2022., holandski sud je u odsustvu osudio Girkina na doživotni zatvor zbog obaranja leta MH17 Malaysia Airlinesa 2014. u istočnoj Ukrajini, u kojem je poginulo 298 ljudi.
(Vijesti.ba)