Rusija je uvela zabranu izvoza benzina i dijela dizela do kraja godine, nakon što su nestašice goriva pogodile brojne dijelove zemlje i okupirane teritorije.
Razlog su, prema izvještajima, ukrajinski napadi dronovima na rafinerije, vozove i benzinske pumpe, koji su posljednjih mjeseci značajno poremetili lance snabdijevanja.
Kijev je ovog ljeta intenzivirao udare na rusku energetsku infrastrukturu, u periodu kada je potražnja za gorivom tradicionalno najveća. Dok su vlasti u Moskvi u početku nestašice objašnjavale “logističkim razlozima”, problem se samo produbljivao.
Ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak potvrdio je da će embargo biti na snazi do kraja godine, navodeći da postoji “blagi deficit naftnih derivata”, ali da je on “pokriven akumuliranim zalihama”. Uprkos tome, izvještaji s terena govore o ograničavanjima prodaje i sve dužim redovima na pumpama.
Najveće probleme trenutno ima Krim, gdje je prema pisanju ruskog lista Komersant oko polovina benzinskih pumpi zatvorena zbog nestašica. Čak je i guverner kojeg je Rusija postavila na poluotok priznao da je problem “smanjena proizvodnja” u rafinerijama, iako nije direktno spomenuo rat protiv Ukrajine kao uzrok.
Na društvenim mrežama pojavili su se snimci i fotografije praznih pumpi i kolona vozila koje čekaju na rijetkim mjestima gdje je gorivo dostupno. U Sevastopolju su, prema lokalnom Telegram kanalu Krimski vjetar, dvije pristigle cisterne rasprodane u svega nekoliko sati, dok je cijena benzina skočila za trećinu u odnosu na prošli mjesec.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napade na ruske rafinerije opisao je kao “sankcije s najbržim djelovanjem”, ističući da time Rusija gubi ključni izvor prihoda za finansiranje rata. Prihodi od nafte i gasa čine gotovo trećinu ruskog federalnog budžeta.
(Vijesti.ba)