Estonska premijerka Kaja Kallas posljednje je ime na popisu onih za kojima je Rusija raspisala potjernice.
Na toj listi je 160 visokih političkih predstavnika iz istočne Evrope. Pitanje je što Kremlj želi s time postići, piše DW u analizi.
Riječ je o službenoj bazi podataka ministarstva unutrašnjih poslova Rusije. Ona se može naći na web-stranicama ministarstva. Ako postoji sumnja da je optužena osoba izbjegla ruskom pravosuđu, ona će biti stavljena na ovu listu. Ministarstvo ne otkriva kriterije prema kojima je popis napravljen. No trenutno se zbog kaznenih djela traže 96.752 osobe.
Na ovom ruskom popisu nalaze se stotine stranaca, prvenstveno ukrajinskih vojnika i vojnika Međunarodne legije Oružanih snaga Ukrajine. Ali na njemu je i 160 istočnoevropskih političara, parlamentaraca i državnih službenika. Oni su iz Estonije, Litve, Latvije, Poljske i Ukrajine.
Među najpoznatijim imenima su premijerka Estonije Kaja Kallas, državni sekretar Estonije Taimar Peterkop i ministar kulture Litve Simonas Kairys.
“Neprijateljski postupci protiv ruskog historijskog naslijeđa” – službeni je razlog za raspisivanje potjernice. Na primjer, nakon ruske agresije na Ukrajinu latvijski parlament je izglasao rušenje svih preostalih spomenika iz sovjetske ere u zemlji. Ovi spomenici posvećeni su Velikom domovinskom ratu, kako se u Rusiji naziva Drugi svjetski rat.
Za rusko ministarstvo unutrašnjih poslova ovo je dovoljan razlog za raspisivanje potjernice za svim članovima parlamenta koji su u maju 2022. godine glasali za rušenje spomenika. Riječ je o 83 osobe. Bivša ministrica unutrašnjih poslova Maria Golubeva također je jedna od njih.
Litva je počela s rušenjem sovjetskih spomenika 1990-ih. U 2022. uklonjeni su posljednji. Estonija je također srušila jedan sovjetski spomenik. Valja napomenuti da je i među samim baltičkim stanovništvom bilo izoliranih protesta protiv toga.
Rusija je oštro kritikovala ovakve odluke: “Rat protiv zajedničke historije i uklanjanje spomenika onima koji su spasili Evropu od fašizma je naravno nečuveno”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
No spor oko spomenika nije jedini razlog zbog kojeg se netko nalazi na ruskoj listi. Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta kritizirao prije svih Latviju i Estoniju zbog odnosa prema manjinama koje govore ruski jezik.
Naime, dvije baltičke države potiskuju korištenje ruskog jezika. Obrazovanje treba biti organizovano još samo na nacionalnim jezicima. A onaj ko posjeduje ruski pasoš i želi nastaviti živjeti u Latviji, morat će najkasnije iduće godine dokazati poznavanje latvijskog jezika. U protivnom mu prijeti deportacija, čak i ako je cijeli život proveo u Latviji.
Sve dok ne kroče na ruski teritorij, raspisana potjernica za pogođene osobe nema nikakvih posljedica. No u Ruskoj Federaciji one bi morale očekivati hapšenje i kazneni postupak pod optužbom “kriminalne aktivnosti”.
S predsjedničkim izborima u martu Putin želi pokazati da se zalaže za odbranu svih Rusa – ne samo kod kuće nego i izvan ruskih granica. Šef Kremlja želi se pozicionirati kao snažan, odlučan predsjednik. Zbog toga stavlja na kocku ionako napete bilateralne odnose s baltičkim zemljama.
Na kraju, ali ne manje važno, ovaj popis također nadopunjuje sliku neprijateljske Evrope koja snažno podržava ratnog protivnika Ukrajinu. Osobito se estonska premijerka Kallas zalaže za daljnje isporuke oružja i veću podršku Ukrajini.
(Vijesti.ba)