Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije i sadašnji zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, komentarisao je na Telegramu najnovije poteze EU i operaciju “Istočna straža”.
“Estonski ministar odbrane posjetio je Kijev. Taj potez se shvata kao prijeteća gesta. Nerijetko se čini da što je država manja, to njeni lideri pokazuju veću sklonost nepromišljenim i ishitrenim izjavama. Nova evropska inicijativa ‘Istočna straža’ također izaziva podsmijeh – djeluje samo kao blijeda sjena nekadašnje ‘koalicije voljnih’.
Ali, govoreći ozbiljno, pokušaj uvođenja zone zabrane letova iznad Ukrajine, uz mogućnost da NATO zemlje obaraju ruske bespilotne letjelice, značio bi samo jedno – direktan sukob NATO-a i Rusije. Stvari treba nazivati pravim imenom“, napisao je Medvedev.
Upozorio je evropske države da će Rusija goniti svaku koja pokuša prisvojiti njenu imovinu, povodom informacija da EU razmatra ideju o trošenju zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini.
“Pitanje tzv. zajma Ukrajini, osiguranog ruskom imovinom, još je jedna sporna inicijativa koju razmatraju određeni krugovi u Briselu i nekim članicama EU.
Ukoliko bi došlo do takvog raspolaganja ruskom imovinom, Rusija bi, političkim i pravnim putem, dosljedno gonila sve one koji bi pokušali da je prisvoje – bez zastare, pred svim mogućim nacionalnim i međunarodnim sudovima“, poručio je Medvedev.
Naglasio je i da odgovor Rusije u nekim slučajevima „ne mora nužno biti ograničen isključivo na pravne procese“.
Podsjetio je i na izjave austrijske ministrice vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger, koja je govorila o Beču kao potencijalnom mjestu za pregovore između Rusije i Ukrajine, s obzirom na status Austrije kao neutralne države.
“Gotovo dva mjeseca nakon što je izjavila da bi Austrija trebala pristupiti NATO-u, sada tvrdi kako bi pregovori između Rusije i Ukrajine trebali biti održani upravo u Austriji, jer se radi o neutralnoj zemlji koja, po njenom mišljenju, ne bi trebala ulaziti u savez.
Čini se da je došlo do promjene stava – možda pod utjecajem šireg političkog razmišljanja i suočavanja s historijskim iskustvima, koja uvijek ostaju važna lekcija“, dodao je Medvedev.
Nakon što je predsjednik Vladimir Putin 2022. godine poslao vojsku u Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije s ruskom centralnom bankom i ministarstvom finansija, te zamrznuli između 300 i 350 milijardi dolara ruske imovine – uglavnom evropskih, američkih i britanskih državnih obveznica koje se nalaze u evropskim depozitorijima vrijednosnih papira.
Reuters je ranije objavio da predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen želi da EU pronađe novi način finansiranja ukrajinske odbrane koristeći zamrznutu rusku imovinu.
(Vijesti.ba)