Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel za Jutarnji list je napisao tekst u kojem objašnjava da se Europa suočava s najvećim sigurnosnim izazovom od Drugog svjetskog rata te da mora razviti svoju odbrambenu spremnost.
Tekst prenosimo u cijelosti.
– U 3:30 ujutro 24. februara 2022. probudio me zvuk telefona. Za taj trenutak ne mogu vas pripremiti ni bezbrojni obavještajni sastanci s upozorenjima o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Kad mi je predsjednik Zelenski teškim glasom kazao: „Bombe padaju na nas, ovo je opća invazija”, znao sam da se čitav sigurnosni krajolik koji postoji od Drugog svjetskog rata zauvijek promijenio. S njime se morao promijeniti i EU, i to brzo.
U roku od nekoliko sati čelnici i čelnice EU-a sastali su se u Bruxellesu na vanrednom sastanku na vrhu kako bi oblikovali odgovor EU-a na tu invaziju. Riječi nam nisu bile potrebne. Trebalo je djelovati. Taj trenutak u historiji zauvijek će ostati u sjećanju svih čelnika i čelnica EU-a. Odluke donesene na tom sastanku Evropskog vijeća značile su rođenje geopolitičkog EU-a.
Podcijenivši zajedništvo cijelog EU-a i odlučnost Ukrajine da obrani svoj teritorij, Kremlj je pogrešno pretpostavio da će rat protiv Ukrajine biti lagan i gotov za tri dana, te time pokazao u kolikoj je zabludi njegovo vodstvo. Kremlju nije stalo do dobrobiti svojeg naroda, blagostanja svoje zemlje ni mira u regiji. S druge strane, Ukrajina i njeni stanovnici odupiru se, ponovno zauzimaju prisvojeni teritorij, potiskuju rusku mornaricu s Crnog mora i nanose velike gubitke ruskim snagama.
Dvije godine nakon početka rata, sada je jasno da se Rusija neće zaustaviti na Ukrajini, baš kao što se prije deset godina nije zaustavila na Krimu. Rusija nastavlja s taktikom destabilizacije – u Moldovi, u Gruziji, na južnom Kavkazu, na zapadnom Balkanu te čak i dalje, na dijelovima afričkog kontinenta.
Rusija je ozbiljna vojna prijetnja našem evropskom kontinentu i globalnoj sigurnosti. Ako EU ne odgovori kako treba i ne pruži Ukrajini dovoljnu podršku kako bi je zaustavila, sljedeći smo na redu.
Stoga moramo biti spremni za odbranu i prijeći na „ratnu ekonomiju”. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost za vlastitu sigurnost. Više ne možemo računati na druge ni biti na milosti izbornih ciklusa u SAD-u ili drugim zemljama.
Moramo ojačati svoju sposobnost odbrane demokratskog svijeta, i radi Ukrajine i radi Evrope. Snažnija Evropa doprinijet će i snažnijem NATO-u i ojačati našu kolektivnu obranu.
(Vijesti.ba)