Kijev je pojačao napade na rusku energetsku infrastrukturu od avgusta s ciljem da oslabi ruski ratni napor u Ukrajini i smanji prihode Kremlja, nakon što su mirovni pregovori zapali u ćorsokak.
Prihodi od nafte i gasa čine između trećine i polovine ukupnog federalnog budžeta Rusije u posljednjoj deceniji, što energetsku industriju čini ključnim izvorom finansiranja ruske vlade.
Prema ukrajinskim vojnim zvaničnicima i ruskim industrijskim izvorima, ukrajinski dronovi su pogodili najmanje deset rafinerija – smanjujući rafinerske kapacitete Rusije za gotovo petinu u jednom trenutku – i oštetili vodeće luke na Baltičkom moru, Ust-Lugu i Primorsk.
Ruske vlasti nisu javno komentarisale razmjere štete niti njen uticaj na proizvodnju i izvoz.
Ipak, Transneft – koji upravlja s više od 80 posto ukupne ruske nafte – u posljednjim danima je ograničio mogućnost skladištenja nafte unutar svog sistema cjevovoda, navela su dva izvora bliska ruskim naftnim kompanijama za Reuters.
Također je upozorio proizvođače da bi mogao odbiti prijem dodatne nafte ukoliko njegova infrastruktura pretrpi dodatna oštećenja, dodali su izvori.
Ovi napadi bi, prema navodima izvora, mogli prisiliti Rusiju – koja čini 9 posto svjetske proizvodnje nafte – da smanji proizvodnju.
Zapad je uveo niz sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, s posebnim fokusom na energetski sektor. Ipak, Moskva je uspjela preusmjeriti većinu svog izvoza nafte prema Aziji, pri čemu su Indija i Kina glavni kupci.
Prošle sedmice, ukrajinski dronovi pogodili su najveću rusku naftnu luku Primorsk, prvi put od početka rata 2022. godine, što je privremeno zaustavilo rad terminala.
Primorsk ima kapacitet za izvoz više od 1 milion barela nafte dnevno, što je više od 10 posto ukupne ruske proizvodnje.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su napadi nanijeli značajnu štetu i opisao udare na rusku naftnu infrastrukturu kao “sankcije koje djeluju najbrže”.
(Vijesti.ba)