Pravi plan Donalda Trumpa za Ukrajinu, kako ekskluzivno saznaje The Wall Street Journal, nije toliko postizanje mira koliko osiguravanje da Sjedinjene Države, Rusija i Ukrajina postanu trgovinski partneri.
Prema izvorima upoznatim s pregovorima, Kremlj je Bijeloj kući predložio da se mir postigne putem poslovnih aranžmana, a Washington je, na iznenađenje Evrope, navodno pristao.
Ključni sastanak održan je prošlog mjeseca u Miamiju između Stevea Witkoffa, Jareda Kushnera i Kirila Dmitrijeva. Tada su dogovorili plan kojim bi američke kompanije mogle iskoristiti oko 300 milijardi dolara ruskih sredstava zamrznutih u Evropi za rusko-američke investicijske projekte i poslijeratnu obnovu Ukrajine.
Američke i ruske kompanije također bi udružile snage za eksploataciju mineralnog bogatstva Arktika, a razmatrala se i mogućnost zajedničke misije na Mars s Muskovim SpaceX-om. Evropski saveznici za plan su saznali naknadno, i to ne od Amerikanaca, već od vlastitih obavještajnih službi, piše Jutarnji list.
Zajednički jezik
Strategija Kremlja, osmišljena još prije Trumpove administracije, bila je uvjeriti Amerikance da Rusiju vide kao zemlju obilnih mogućnosti, a ne vojnu prijetnju. Predlažući unosne poslove u sektorima rijetkih minerala i energetike, Moskva bi mogla preoblikovati ekonomsku kartu Evrope i stvoriti jaz između SAD-a i evropskih saveznika, dok bi ekonomski projekti mogli “oživjeti” rusku ekonomiju vrijednu dva biliona dolara.
Dmitrijev, bivši zaposlenik Goldman Sachsa, vrlo je brzo pronašao zajednički jezik s Witkoffom i Kushnerom. “Rusija ima toliko golemih resursa i teritorijalnih prostranstava. Ako uspijemo postići da Rusija, Ukrajina i Amerika postanu poslovni partneri, svi će prosperirati; to će biti prirodni bedem protiv budućih sukoba”, izjavio je Witkoff.
Dmitrijev je uvjeren da njihov poslovni odnos počinje donositi rezultate: “Možemo transformisati investicijski fond u političko povjerenje.” Witkoff je toliko vjerovao Dmitrijevu da se čak zauzeo za to da mu se dozvoli ulazak u SAD, gdje je bio proglašen personom non grata zbog vođenja ruskog Suverenog fonda, koji su nazvali “fondom za Vladimira Putina”. Ministar finansija Scott Bessent protivio se njegovu ulasku u SAD, no Trump ga je nadglasao i Dmitrijevu je na kraju dopušten ulazak.
Umjetnost pregovaranja
Umjesto da se fokusira na složene geopolitičke probleme postsovjetske Evrope, Trump je izazovu pristupio svojom logikom – prioritet su mu ekonomski interesi, a teritorijalna su pitanja stavljena u drugi plan. Za ostvarenje plana zaobiđeni su tradicionalni diplomatski kanali i ustaljeni načini pregovaranja. Primjerice, Witkoff i Dmitrijev su uoči summita na Aljasci između Trumpa i Putina razgovarali o najvećoj razmjeni zatvorenika u historiji njihovih zemalja bez znanja CIA-e, obavještajne agencije koja upravlja razmjenom zatvorenika s Rusijom. Witkoff ponekad o svojim sastancima s Rusima nije obavještavao svoje američke kolege u Ministarstvu finansija. Detalje su saznali tek od britanskih kolega.
Za mnoge u Bijeloj kući poslovni pristup u rješavanju rata shvaća se kao pozitivna stvar: američki investitori mogli bi profitirati u poslijeratnoj Rusiji i postati komercijalni garanti mira. Rusija je jasno dala do znanja da preferira američke kompanije, a ne evropske. Jedan izvor rekao je za WSJ: “To je Trumpova ‘umjetnost dogovora‘, kad on kaže: ‘Gledajte, rješavam ovo pitanje i pritom postoje ogromne ekonomske koristi za Ameriku, zar ne?‘”
Pojedini analitičari smatraju da Moskva uopće ne namjerava sklopiti pravi mirovni sporazum, nego koristi pregovore kako bi produžila sukob. Ipak, znak da Putin možda ozbiljno razmatra kraj rata može biti činjenica da su neki sankcionisani ruski milijarderi, Genadij Timčenko, Jurij Kovalčuk i braća Rotenberg, potiho istraživali rudarske i energetske projekte u saradnji s američkim partnerima.
U tajnosti su se već pripremali i američki investitori. Neil Chapman iz Exxona sastao se s Igorom Sečinom iz Rosnjefta kako bi razgovarali o povratku Exxona u projekt Sahalin. Investitor Todd Boehly razmatrao je kupovinu udjela u Lukoilu, dok su ruski poslovni ljudi nudili koncesije za plin i rudarske projekte u Sibiru. Gentry Beach, prijatelj Donalda Trumpa mlađeg, pregovarao je o udjelu u arktičkom LNG projektu Novateka ako sankcije budu ukinute.
Investitor Stephen Lynch platio je 600 hiljada dolara lobistu bliskom Trumpu mlađem kako bi mu pomogao dobiti dozvolu za kupovinu plinovoda Sjeverni tok 2. Također, u julu je šef Roscosmosa, Dmitrij Bakanov, posjetio NASA-u, Boeing i SpaceX, prvi put od 2018. godine.
Witkoff je pokušao ubrzati pregovore, no summit između Trumpa i Putina na Aljasci u augustu je na kraju propao. U oktobru, kad je Zelenski tražio američke projektile Tomahawk, Trump je dan ranije razgovarao s Putinom i odlučio ih ne prodati. Umjesto toga, Witkoff je savjetovao Kijevu da traži od Trumpa desetogodišnje carinsko izuzeće kako bi potaknuo svoju ekonomiju.
(Vijesti.ba)