S jedne strane nalazi se vojska nove vlade u Damasku, koju predvode islamističke frakcije koje su srušile diktaturu. S druge strane su snage pod kurdskom upravom, spremne životima braniti teško stečenu nezavisnost.
Kako tenzije rastu, novinari Reutersa su tokom ljeta prešli 1.800 kilometara duž ove linije razdvajanja i posjetili ključne strateške tačke s obje strane rijeke te razgovarali s desetinama vojnih i civilnih zvaničnika, aktivista i raseljenih osoba.
Zatekli su područje bez zakona, pod kontrolom naoružanih grupa koje svode stare račune i gdje vlada lokalna napetost koja je proistekla iz lošeg vodstva i razjedinjavanja. Zatekli su također i vojnike koji su spremni ubiti. Na najbližoj tački, snage stoje 200 metara udaljene, raspoređene na oba kraja zemljanog mosta preko Eufrata u podijeljenom istočnom gradu Deir Ezzoru. Kada je novinarski tim Reutersa stigao, borci s obje strane dobili su naređenje da zatvore most za sav saobraćaj, ali niko nije objasnio zašto. Dozvolili su prelazak tek nakon višestruke provjere novinarskih akreditacija.
Borci na strani vlade stajali su s oružjem spremnim za upotrebu, uključujući jednog agresivnog borca krvavih očiju koji je pokušavao zaustaviti grupu lokalnih stanovnika da pređu s kurdske strane. U sedmicama nakon toga, razmjena vatre preko rijeke ranila je više boraca i civila. Obje strane optužuju jednu drugu za početak sukoba.
Ahmed al-Hayis, komandant nove sirijske vojske zadužen za Deir Ezzor, nalazi se na zapadnoj obali Eufrata. Kurdske snage kontrolišu njegovu porodičnu zemlju s druge strane rijeke. Uz sebe drži automatsko oružje, pištolj i nož, okružen iskusnim islamističkim borcima.
– U Damasku govore o oslobađanju – rekao je, misleći na pad sirijskog diktatora Bashara al-Assada.
– Ovdje smo još uvijek okupirani – dodao je.
Na istočnoj obali, Sozdar Derik, komandantica kurdskih ženskih bataljona, poduzima vlastite mjere opreza – nema mobilni telefon kako ne bi bila praćena i često mijenja lokaciju. Rekla je da nikada neće vjerovati Hayisu i njegovim saborcima, s kojima se ranije borila.
– Nećemo napasti, ali ćemo se braniti. Spremni smo za rat – rekla je Derik.
Dvije suprotstavljene strane koje se gledaju preko rijeke postale su najmoćnije nakon svrgavanja Assada u decembru. Bivše islamističke pobunjeničke frakcije kontrolišu gotovo sve teritorije zapadno od Eufrata, oko dvije trećine Sirije, uključujući glavne gradove i mediteransku obalu. Oni dominiraju novom vladom u Damasku koju predvodi predsjednik Ahmed al-Sharaa, bivši komandant Al-Qaide. Cilj im je potpuna kontrola nad zemljom, uz podršku američke administracije i NATO članice Turske.
Snage predvođene Kurdima drže oko trećinu zemlje, uglavnom istočno od Eufrata, uključujući hidroelektrane i naftna bogatstva ključna za budućnost Sirije. Imaju vlastitu regionalnu upravu koju žele zadržati. Obučeni su od SAD-a, ali strahuju od mogućeg napuštanja od američkih saveznika.
U pregovaračkim salama, predstavnici obje strane pokušavaju oživjeti sporazum o jedinstvu potpisan u martu. Dogovor, o kojem se trenutno raspravlja u Damasku, predviđa integraciju kurdskih snaga u islamistički dominantnu vojsku Sharaine vlade. Na terenu, međutim, sve ukazuje na dugoročnu podjelu ili direktan sukob. Nijedan ishod ne donosi stabilnost i jedinstvo kojem su se mnogi Sirijci nadali nakon Assadovog pada.
Sukobi su se dogodili na svakoj tački koju je novinarski tim posjetio duž linije Eufrata, i prije i poslije njihove posjete. Dok su sukobi izbili u Deir Ezzoru, kurdske snage uzvodno su ubile rođaka arapskog komandanta s kojim je Reuters razgovarao, što je izazvalo odmazdu. Komandant je poslao ljude i oružje na front. Turska je u međuvremenu izvela prve zračne napade na kurdske položaje nakon nekoliko mjeseci, a Kurdi su počeli kopati nove odbrambene tunele.
Mjeseci nakon Assadovog svrgavanja već su umanjili nade u mirnu tranziciju. Snage sigurnosti nove vlade, ugušile su pro-Assadov ustanak, ubivši stotine pripadnika manjinske zajednice Alavita na obali. Krvoproliće u koje su bili uključeni Druzi, beduinska plemena i izraelski zračni napadi, dodatno su destabilizirali jug zemlje.
Sukobi oko Eufrata prijete da prerastu u širi rat. Na obje strane nalaze se desetine hiljada boraca koje su u različitim fazama sirijskog građanskog rata finansirali, obučavali i naoružavali SAD i njegovi saveznici. Sirijska vlada nije odgovorila na zahtjeve za komentar o podjeli oko Eufrata. U intervjuu za državnu televiziju ranije ovog mjeseca, Sharaa je rekao da su pregovori zapeli i da se uključuju međunarodni partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države i Tursku.
– Učinio sam sve što može pomoći da se izbjegne bitka ili rat. Na kraju, Sirija neće odustati ni od jednog pedlja svoje zemlje – rekao je.
Farhad Shami, portparol kurdskih Sirijskih demokratskih snaga, izrazio je sumnju da je jedinstvena sirijska vojska uopće moguća.
(Vijesti.ba/Fena)