Godine 1992. za vrijeme opsade Sarajeva začeta je ideja o osnivanju Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi (na latinskom “umjetnost epohe”).
Jedinstven je to projekt koji se razvijao kao izraz kolektivne volje i etičke saradnje istaknutih međunarodnih umjetnika, umjetničkih direktora, kustosa i muzeja savremene umjetnosti. Ovih dana, više od tri decenije od začetka ideje, konačno se može kazati da je započela izgradnja jednog od vjerovatno najznačajnijih ali i najiščekivanijih muzeja savremene umjetnosti, i to ne samo za Bosnu i Hercegovinu.
Ideja o osnivanju Muzeja graničila je sa nemogućim, ali je ujedno davala i nadu i vjeru u umjetnost. Kako je zapisao Awigdora Powsnera još u 18. vijeku, “Ako tražiš pakao, pitaj umjetnika gdje je, ako nema umjetnika, znači da si već u paklu”, a što je bio jedan od citata koji je i moto projekta Ars Aevi.
Ars Aevi je postao simbol svih umjetnika koji su se solidarisali sa Sarajevom pod opsadom, s namjerom izgradnje multikulturalnog Centra/Muzeja savremene umjetnosti. Osnivač projekta je Enver Hadžiomerspahić koji je 2012. godine inicirao mirne proteste kao direktor, jer i 20 godina nakon ideje nije dolazilo do konkretnih pomaka u izgradnji Muzeja. Nakon toga dao je ostavku.
Direktorica Gradskih muzeja Sarajevo, kojima je pridružen i Ars Aevi, Senka Ibrišimbegović kazala je u razgovoru za Fenu da je riječ o veoma dugom procesu. Istakla je da ona konkretno na projektu radi 21 godinu, drugi ljudi i duže.
Tako je za osnivača projekta Envera Enju Hadžiomerspahića to proces koji je trajao 33 godine, od samog početka doniranja umjetničkih djela.
Osnivači kolekcije Ars Aevi bili su i Alma Suljević, Braco Dimitrijević, Damir Nikšić, Edin Numankadić, Enes Sivac, Fikret Libovac, Jusuf Hadžifejzović, Maja Bajević, Mustafa Skopljak, Nebojša Šerić Šoba, Nusret Pašić, Šejla Kamerić , Andrej Đerković. Neki od njih nažalost nisu dočekali zvaničan početak izgradnje Muzeja.
Ibrišimbegović naglašava da se već radi na pripremi gradilišta na lokaciji iza Historijskog muzeja BiH, završena je procedura dobijanja građevinske dozvole. Ona kao arhitektica i direktorica intezivno se angažovala na pribavljanju sve potrebne dokumentacije.
Istaknula je podršku Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo koji su potpisali sporazum o podršci izgradnji ovog Muzeja.
– Sporazum je bio preduslov za apliciranje na različite evropske grantove, a obavezao je i lokalnu vlast da pruži finansijsku podršku za izgradnju Muzeja Ars Aevi, što je jedan od uslova za dobijanje internacionalnih sredstava. Ovo je u procesu koji traje više od 30 godina korak koji je najdalji u smislu početka izgradnje Muzeja. Nikada do sada nismo dobili građevinsku dozvolu. A sada imamo obezbijeđena i sredstva za izgradnju – istakla je Senka Ibrišimbegović.
Ona navodi da će svu tendersku proceduru voditi UNESCO, koji je pokrovitelj Projekta Ars Aevi. To će, kako smatra, ubrzati i proces javnih nabavki. Ujedno će i utrošak sredstava koja su većinski internacionalna biti transparentniji.
Također je istaknula da se još očekuje finalni tender za odabir glavnog izvođača radova. To bi trebalo biti završeno do kraja godine te ukoliko dopuste vremenski uslovi radovi bi mogli početi na terenu.
– Dio kolekcije trenutno je smješten na dva sprata sarajevske Vijećnice, a ostatak je u depou. U planu je detaljni pregled i restauracija kolekcije, što će se vršiti u periodu dok se Muzej bude gradio kako bi bila spremna za postavku i izlaganje u prostoru novog muzeja – kazala je Ibrišimbegović.
Kolekcija Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi sadrži oko 150 radova, među kojima su i djela renomiranih imena poput Marine Abramović, Michelangela Pistoletta, Jannisa Kounellisa, Josepha Beuysa i drugih.
Ibrišimbegović precizira da će muzej Ars Aevi biti ukupne površine oko 5000 m2 i obuhvatit će tri nivoa te vanjski park. U suterenu će biti smješteni auditorij, uredi, radionice i depo umjetnina, kao i tehnička etaža. Predviđeno je da suteren bude pristupačan sa istočne strane iz vanjskog vrta skulptura. Na prizemnoj etaži koja je na istom nivou kao i ulaz u Historijski muzej BiH, nalazit će se prostor glavnog ulaza u muzej, prostor za privremene postavke, cafe/restoran, suvenirnica i muzejski shop. Plato koji će se nalaziti na ovom nivou je velika promenada otvorenog karaktera, a na prvom spratu prostor stalne postavke kolekcije Ars Aevi.
– Dvadeset godina nakon prvog koncepta, idejni tvorac projekta ovog muzeja Renzo Piano uradio je izmjenu u materijalizaciji fasade – prvobitno je bilo planirano obložiti muzej drvenom fasadom a sada je ona u konačnom prijedlogu kamena. To je ujedno i mnogo dugotrajniji materijal i malo lakši za održavanje, ali je i izvjesni “homage” Historijskom muzeju BiH, prvom susjedu – istakla je Ibrišimbegović.
Direktorica Gradskih muzeja Sarajevo Senka Ibrišimbegović također je kazala da će muzej Ars Aevi imati mnogo načina da se povezuje sa izazovima koje nudi digitalno doba.
– Od digitalizacije sve građe koja može da se digitalizira do interakcije sa publikom i zajednicom, te umjetnicima i strukom, sa djecom i mladima. Savremena umjetnost ima dosta prezentacije u ovom polju te se sigurno prostori i privremene izložbe mogu prilagođavati ovim potrebama – zaključila je ona.
Izgradnja Muzeja Ars Aevi finansira se bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 4,1 milion eura (oko 8 miliona KM) kroz projekt EU4Culture, u okviru inicijative #TeamEurope. Realizacija projekta podrazumijeva blisku saradnju Evropske unije, Italije, Francuske, Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i Opštine Novo Sarajevo.
(Vijesti.ba / FENA)
IZVOR