U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održava se predramazansko savjetovanje Islamske zajednice “Naša sigurnost je u džematu”, gdje se reisul-ulema obratio prisutnim.
– Islamska zajednica je zajednica vjernika, ljudi upućenih i oslonjenih jednih na druge. Okupljeni oko jedne ideje, povezani unutarnjom vjerom, muslimani predstavljaju jedno nedjeljivo tijelo, živi organizam koji raste i razvija se – kazao je reisul-ulema.
Ukazao je da u našem vremenu, obilježenom brojnim blagodatima razvijenih tehnologija komunikacije, ljudi sve manje između sebe razgovaraju. Kako je naveo, paradoksalno je da su jedni drugima dostupniji, ali udaljeniji jedni od drugih.
– Još paradoksalnije jeste da veliki broj ljudi ima osjećaj usamljenosti. Mi vjernici čvrsto vjerujemo da te i druge probleme čovjek može rješavati svojom predanošću, iskrenošću i ustrajnošću u vjeri. U njoj je smisao života i ona određuje svačiji položaj i ulogu u društvu. Govoriti o njoj, pokazivati je i ukazivati na nju znači i pokušati pomoći ljudima u tome – kazao je reisul-ulema.
Podsjetio je da Kur'an kaže da je čovjek stvoren slabim, a da je do njega koliko će i kako prevazići to svoje stanje. Dodao je da su mu za sretan i ispunjen život potrebne materijalne i duhovne veze, odnosi s drugima i harmonija s okolinom.
– Koliko god pažnje poklanja čovjeku kao pojedincu, islam je u suštini vjera koja snažno naglašava društvene odnose. Islam vjernike stalno upozorava na to da u svome životu ne žive misleći samo na sebe i svoj mir i komfor, nego da i drugima pomognu da učine život ugodnijim. Svoj životni stil treba da usklade sa potrebama bližnjih, da izađu u susret bratu u nevolji i da budu uz njega u teškim danima. To podrazumijeva da se jaki nađu na usluzi slabijim, vođeni riječima njihova Poslanika da je najbolji među nama onaj koji je najkorisniji ljudima – naglasio je reisul-ulema Kavazović.
Reisul-ulema je kazao da smo na “ovim našim lijepim prostorima proživjeli puno ugodnih godina u bezbrojnim Božijim blagodatima, ali smo preko svojih leđa predeverali i brojna iskušenja i poteškoće.”
– Duboko smo svjesni da ćemo i naši potomci i mi i dalje živjeti u takvom stanju u kojem će se naizmjenično mijenjati bezbrojne Božije blagodati, ali i brojna neočekivana iskušenja i problemi. Živjeti u takvim okolnostima je izazov, ali i prilika da pokažemo svoje kvalitete, kao što su ustrajnost u dobru, istinoljubivost, hrabrost i solidarnost. Danas posebno naglašavam značaj solidarnosti među nama – poručio je, između ostalog, reisul-ulema.
Pojasnio je kako je osnova solidarnosti među ljudima počast i odlikovanost koju je Uzvišeni Allah dao svakom ljudskom biću.
– Zato treba da budemo solidarni sa svim članovima društva, pa i s onima koji nisu muslimani. Solidarnost se ne ogleda samo u materijalnom pomaganju nego i u nematerijalnoj brizi, društvenom prihvatanju, empatiji prema drugima, lijepoj riječi, osmijehu, itd. Solidarnost je visoko pozicionirana na ljestvici moralnih vrijednosti islama, jer islam nije samo obred, nego i konkretno pomaganje onima kojima je pomoć potrebna i briga o drugima, te izvršavanje praktičnih zadataka i obaveza – istaknuo je on.
Naglasio je da nas Bog poziva da se nikada ne udaljimo jedni od drugih.
– Naš svijet vjere omeđen je samo dvjema granicama: dovom Uzvišenom i činjenjem dobra među ljudima. Da bismo upotpunili svoju misiju, darovan nam je džemat, to široko polje blagodati i izazova – akcentirao je reisul-ulema.
Dodao je da smo u “našoj bremenitoj prošlosti bili sa slabima, nemoćnima i onima kojima je pomoć potrebna”.
– Potvrdili smo to u najtežim vremenima, u ratnim vihorima, ali i u postratnom periodu. Na ovoj generaciji je da nastavi svijetlu tradiciju svojih predaka. Ne smije dozvoliti da je konformizam i individualizam koji naviru sa svih strana preokupiraju, pa da zaboravi i zapostavi one kojima je njena pažnja i pomoć potrebna. Zato želim da skrenem pažnju na jedan poseban vid solidarnosti koji treba da pokažemo u ovim danima, a to je međusobna solidarnost naših džemata.
Najbolji vid te saradnje ćemo postići primjenom Pravilnika o članstvu i članarini u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini – kazao je reisul-ulema.
Kako je naglasio, “naša Zajednica je, kao i sam naš narod, prolazila razna iskušenja i izazove”. Ocijenio je da je na mnoge od njih adekvatno odgovorila, ali da još uvijek nije uspjela adekvatno riješiti pitanje članstva i članarine, zbog čega nisu ujednačena prava i obaveze džematlija, iako pripadaju jednoj Zajednici.
– Primjenom ovog pravilnika nastojimo da svim našim džematlijama ponudimo ista prava, obaveze i prilike. Njegovom primjenom želimo omogućiti svakom članu Zajednice da ima ista prava, bez obzira na to gdje živio i da svojom članarinom pomaže rad cijele Zajednice i svih njenih džemata, bez obzira na to koliko veliki ili mali oni bili i gdje se nalazili. Kod većine vjernika ovo je lijepo prihvaćeno. U nekim mjestima rukovodstva naših džemata ne prihvataju gubitak nekih privilegija, koje su do sada imali veći džemati. To je samo privid, ako ne bude solidarnosti u Zajednici u kojoj snažniji pomažu slabijim, ta privilegija će se brzo istopiti, za posljedice za sve nas će biti teške – zaključio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
(Vijesti.ba/MINA)