U današnjoj hutbi naglasio je potrebu za samopreispitivanjem, donošenjem ispravnih životnih odluka i suzdržavanjem od svega što narušava moralne vrijednosti i čistoću vjere.
„Ramazan je mjesec velike Božije milosti i darežljivosti i iz njih svaki vjernik može postići veliko dobro. Milosrđe i dobročinstvo su dva najčišća izvora s kojih se napaja duša vjernika“, poručio je reisul-ulema.
Također, ukazao je i na značaj ramazanskog posta, ističući njegove mnogostruke koristi – duhovne, moralne i društvene.
„Razni trgovci i mešetari nas pozivaju svojoj robi, svom načinu života, svojim putevima. I sve se to prikazuje u blještavilu, sjaju i zamamnim oblicima. Neki naši sinovi i kćeri su im se, nažalost, odazvali. Time, ne samo da su stavili na kocku svoj život i vjeru u kojoj su ponikli već su na sebe navukli srdžbu Božiju i trgovali onim čime se nikada ne trguje. Posljedice te trgovine i njenu gorčinu tek će osjetiti“, kazao je reisul-ulema.
Između ostalog, poručio je i kako budućnost zavisi i od naših djela te da smo svi odgovorni za svoje postupke, a posebno oni kojima je dato povjerenje da vode narod.
„Neka dobro gledaju kuda vode ovaj narod i ovu zemlju. Nikakve slabosti i isprike neće im koristiti“, poručio je reisul-ulema.
Hutbu reisul-uleme prenosimo u cijelosti:
„Hvala Allahu koji nam je dao ramazan i njegove blagodati. Hvala Mu i na velikoj milosti da možemo iz ovoga mjeseca izaći kao bolji ljudi, čvršći vjernici i uzorni i dobri članovi društva. Neka su Allahova milost i blagoslov na vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve sljedbenike do Sudnjega dana.
Ramazan je mjesec milosti, oprosta grijeha i spasa od džehennemske vatre. To je mjesec duhovnog snaženja i moralnog uzdizanja. U njemu nam se otvaraju vrata ibadeta: posta, zikra, teravih-namaza, mukabela, kao i vrata milosti i solidarnosti.
U hadisima Vjerovjesnika, a. s., navodi se da se postaču posljednje večeri ramazana daruje oprost (Ahmed). Također se navodi da se svako dobrovoljno djelo (nafila) u ramazanu vrjednuje kao učinjeni farz u nekom drugom mjesecu, a izvršeni farz u ramazanu nosi nagradu od sedamdeset farzova učinjenih u nekom drugom mjesecu. Zar nas nije Poslanik uputio na vrijeme koje upravo živimo, na njegov hurmet i vrijednost koju ono ima kod Uzvišenog? Veličanstven je to podsticaj za nas, da svoje živote učinimo ispunjenim nadom i da u sebi oslobodimo snagu dobra, čestitosti i pokornosti!
Prenosi se da je jednom Poslanik, a. s., penjući se na minber, na svakoj od tri stepenice naglas izgovarao riječ „Amin“. Kad su ga pitali o tome, odgovorio je: „Kad sam bio na prvoj stepenici, došao mi je Džibril i rekao: ‘Neka propadne onaj ko dočeka kraj ramazana, a grijesi mu ne budu oprošteni’. Odgovorio sam mu: Amin!“ (El-Buhari)
Ramazan je mjesec velike Božije milosti i darežljivosti i iz njih svaki vjernik može postići veliko dobro. Milosrđe i dobročinstvo su dva najčišća izvora s kojih se napaja duša vjernika. S druge strane, onaj ko ramazansko vrijeme provodi u grijehu i zanemaruje svoje dužnosti, neće postići milost, oprost, ali ni sreću. U jednoj predaji stoji: „Nesretnik je onaj ko u ovom mjesecu bude lišen Allahove milosti“ (Taberani).
U ramazanu trebamo da puno veličamo Allaha, riječima: „La ilahe illellah“. Također, treba da Ga molimo za oprost grijeha, riječima: „Estagfirullah“. „U svakom ramazanskom danu“, rekao je Poslanik, a. s., „i u svakoj ramazanskoj noći, Allah, dž. š., svakom muslimanu uslišava dovu“ (El-Bezzar). Postač je jedna od tri osobe kojoj se dova ne odbija (Ahmed), ukoliko sredstva za život pribavlja na dozvoljen (halal) način. Allah će se njegovoj dovi odazvati, pa će mu biti udovoljeno na ovom svijetu ili će za nju dobiti nagradu na ahiretu.
Mora se čuvati čistota posta i ne smije se narušavati njegov hurmet. Poslanik kaže: “Mnogo je onih koji poste, a od svog posta nemaju ništa osim gladovanja. Mnogo je onih koji klanjaju noćni namaz, a od svog namaza nemaju ništa, osim što su ostali budni” (Ibn Madže). Muslimani ne čine ništa što nije prilično ramazanu. Neka u našem postu bude cijelo naše biće i svi njegovi organi. Ne dozvolimo ni onim, naizgled sitnim i minornim, ružnim postupcima i riječima da skrnave nešto tako golemo kao što je post. Uzvišeni Allah u hadisi-kudsijji kaže: „Post je moj i Ja ću za njega posebno nagraditi!“
Jedna od blagodati posta jeste da nam otvara uvide u dubine našeg bića, da nas približava samima sebi. Dok postimo, možemo bolje sagledati stanje u kojem se nalazimo – i mi, i društvo u kojem živimo. Dok postimo, bolje uočavamo slabosti i mahane, ali i istinske vrijednosti. Zato vas pozivam da u ovom blagoslovljenom mjesecu donesete i neke zdrave odluke i odbacite neke loše navike, a ima ih mnogo. Ramazansko vrijeme je iznimno dobro, pa donesimo te odluke u njemu; one će se blagotvorno odraziti na naš život, a mi ćemo biti bolji i sretniji ljudi.
Draga braćo!
Živimo u vremenu smutnji, obmana i zavođenja. Razni trgovci i mešetari nas pozivaju svojoj robi, svom načinu života, svojim putovima. I sve se to prikazuje u blještavilu, sjaju i zamamnim oblicima. Neki naši sinovi i kćeri su im se, nažalost, odazvali. Time ne samo da su stavili na kocku svoj život i vjeru u kojoj su ponikli već su na sebe navukli srdžbu Božiju i trgovali onim čime se nikada ne trguje. Posljedice te trgovine i njenu gorčinu, tek će osjetiti.
Ovaj svijet je pijaca. Budite zato oprezni u svom odabiru kada kupujete s nje. Bog Dragi nam je dao mjerilo, pa sve mjerite tim mjerilom. To mjerilo je Kur'an. On čovjeka vodi putevima sreće i uspjeha. Naš izbor, u suštini, može biti vrlo jednostavan: sve što je oprečno Kur'anu i čistoti njegova nauka, trebalo bi odbaciti i držati se dalje od toga, ma kako snažno sijalo i ma kako nam izgledalo lijepo.
Kur'an opominje: O ljudi, Allahova prijetnja je, zaista, istina, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zaslijepi i neka vas šejtan ne pokoleba. Šejtan je, uistinu, vaš neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte! On poziva pristaše svoje da budu stanovnici u vatri (Fatir, 5).
Klonimo se onog što ne valja. Neka među nama ne bude: krađe, razvrata, kocke, alkohola, korupcije, bluda, perverzije, nasilništva, atakovanja na čast drugoga, nasilja nad bilo kim, a posebno nad ženama, ogovaranja i klevetanja, smutnji… To ne pripada našoj vjeri i kulturi. Sve su to legla zla iz kojih se šire brojne društvene bolesti. Te bolesti razaraju naše društvo i urušavaju ga iznutra. I život ljudima čine teškim i tegobnim.
Nemojte učestvovati u tome! Neprilično je, braćo, da se iko od nas nađe u nečemu takvom. U ovom mubarek danu donesite odluku da će sve to biti daleko od vas – cijelog života.
Oni koji vas pozivaju tome, nisu vam istinski prijatelji i ne čine vam dobro. U kritičnom trenutku oni će vas izdati i odreći vas se. Kur'an na mnogo mjesta govori o tome i ilustrira takve prizore. Oni koji su se odazivali pozivima takvih oglašivača i povodili se za njima, bit će ogorčeni na one za kojima su išli.
Govorit će: Gospodaru naš, ovi su nas u zabludu odveli, zato im podaj dvostruku patnju u vatri!” (El-‘Araf, 37) „Gospodaru naš, podaj im dvostruku patnju i prokuni ih prokletstvom velikim (El-Ahzab, 66-68).
I govorit će: “Da nam je samo da se vratimo, pa da se i mi njih odreknemo kao što su se oni nas odrekli” (El-Bekare, 166-167).
Pogledajmo kako će odgovoriti šejtan: I kada bude sve riješeno, šejtan će reći: “Allah vam je prâvo obećanje dao, a ja sam svoja obećanja iznevjerio; ali, ja nisam nikakve vlasti nad vama imao, samo sam vas pozivao i vi ste mi se odazivali; zato ne korite mene, već sami sebe, niti ja mogu vama pomoći niti vi možete pomoći meni“ (Ibrahim, 21-22).
Draga braćo!
Svijet se nalazi u velikom previranju. Ne znamo kako će se poredak i odnosi među silama složiti. Ali, postoje neke zakonitosti i u društvenim događanjima i, shodno njima, budućnost se unekoliko može pretpostaviti. I mi, dijelom, doprinosimo kvalitetu svoje budućnosti.
Stoga, svoje vrijeme nemojte provoditi u nečemu nepriličnom, malo vrijednom ili bezvrijednom; ili u nečemu štetnom. Potrudimo se životu dati ono najbolje iz sebe, to ugradimo u zdanje svoje budućnosti. Ako budemo radili i zgrtali samo za sebe, trebamo znati da će nam to u trenutku naše smrti biti oduzeto i dato drugome. Ono, pak, što smo ovdje davali za druge, u ime Boga i vođeni plemenitim namjerama, to ćemo naći nakupljeno kod Dragog Boga i sačuvano za nas. Prema tome, korisno nam je, i za jedan, i za drugi svijet.
U jednoj predaji Vjerovjesnik se obratio ashabima riječima: „Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje stado. Vladar je pastir u narodu i on je odgovoran za svoje stado…“
Ovih dana je na provjeri odgovornost onih kojima smo dali povjerenje da nas predvode i koji su ono što nama pripada uzeli u svoje ruke, da njime upravljaju. Neka dobro gledaju kuda vode ovaj narod i ovu zemlju. Nikakve slabosti i isprike neće im koristiti.
Gospodaru naš, uputi nas onome što je ispravno i udalji nas od svega čime Ti nisi zadovoljan i što izaziva Tvoju srdžbu!
Pomozi nam u našim svakodnevnim borbama da budemo bolji i jači ljudi, Tebi pokorni. Sačuvaj nas od svakojakih stranputica i zala koja nasrću na nas. Daruj nam mudrosti da ispravno postupamo i hrabro i s nadom čuvamo svoje.
I primi nam svako ramazansko dobro koje učinimo.
(Vijesti.ba / Mina)