Oblast upravljanja otpadom je vrlo kompleksna i zahtijeva jasna opredjeljenja u pogledu planova i politika, konstantan rad sa građanima i pravnim subjektima koji su dio sistema upravljanja otpadom, kao i stabilne i konstantne izvore finansiranja takvog sistema, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (FZOFBIH).
– U Federaciji BiH postoje konstantna napredovanja u smislu planova i politika, gdje je u posljednjih deset godina Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOIT) donijelo cijeli niz propisa kojima se uređuje oblast upravljanja otpadom sa akcentom na posebne kategorije i to ambalažni, električni i elektronski, građevinski otpad, otpad koji sadrži PCB /PCT (štetne hemikalije koje se više ne proizvode, ali se još mogu pronaći u staroj opremi), ulja, baterije i akumulatori, vozila, gume i deponije – navode iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Ističu da je trenutno u izradi nacrt novog Zakona o upravljanju otpadom, koji se radi nakon više od 20 godina primjene važećeg, u kojem je naglasak na primjeni evropskih direktiva u uspostavi održivog i efikasnog sistema upravljanja otpadom u kojem su zastupljeni principi Cirkularne ekonomije i hijerarhija upravljanja otpadom u kojoj je najmanje poželjno odlaganje otpada.
U 2023. godini je u Federaciji BiH izrađena Strategija zaštite okoliša (BiH ESAP 2030+) za period od 10 godina, čiji je sastavni dio i upravljanje otpadom.
– Trenutno je u izradi Federalni plan upravljanja otpadom koji bi trebao dati presjek postojećeg stanja u oblasti upravljanja otpadom, te smjernice i opredjeljenje Federacije BiH u smislu razvoja sistema upravljanja otpadom. Međutim samo donošenje propisa i provedbenih dokumenata mora pratiti i njihovo dosljedno provođenje od strane svih nivoa vlasti, praćenje napretka u pojedinim segmentim kroz praćenje podataka i indikatora, te kontrolu i nadzor na terenu od strane inspekcija – pojašnjavaju iz Fonda.
Dalje navode, da Centar za upravljanje otpadom treba biti sistem građevina i uređaja za tretman otpada, povrat komponenti i/ili odlaganje, te dio Centara bi trebale biti i sanitarne deponije.
– U tom smislu možemo reći da postoje djelomično, u ograničenom obimu i ograničenih kapaciteta, uspostavljeni centri uz sanitarne deponije ili one u izgradnji, ali je znatno veći broj reciklažnih dvorišta kako javnih (organizovanih od strane JKP) tako i onih kojima upravljaju privatna pravna lica koja imaju dozvole za tu vrstu djelatnosti – kazali su iz Fonda.
Pored javnih preduzeća koja su fokusirana na sakupljanje, transport i odlaganje otpada, važna je uloga privatnih kompanija koje posjeduju dozvole za upravljanje otpadom, te upravljaju posebnim kategorijama otpada u smislu reciklaže i izvoza.
– Trenutno je u Informacionom sistemu upravljanja otpadom Federacije BiH registrirano 128 subjekata čija se šifra djelatnosti odnosi na djelatnosti sakupljanja, obrade, oporabe i zbrinjavanja otpada, iz svih 10 kantona u Federaciji BiH. Registrirana su 193 subjekta koji na bilo koji način upravljaju otpadom medicinske i farmaceutske ustanove, prevoznici, prečistači otpadnih voda – navode iz Fonda.
Ističu da je broj obveznika u porastu i da je to pokazatelj aktivne uloge Fonda u uvođenju obveznika u sistem, u cilju kako tačnosti podataka tako i izrade provedbeno-planskih dokumenata na nivou Federacije, te izvještavanja prema relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama.
– Prepoznavajući potrebu kako javnih tako i privatnih kompanija u smislu potrebe za finansijskom podrškom, pored redovnog Javnog konkursa za dodjelu grant sredstava za sufinansiranje programa i projekata u oblasti upravljanja otpadom, Fond je u protekle tri godine proveo i Javne konkurse za dodjelu poticaja u vidu finansijske podrške za sakupljanje i reciklažu četiri posebne kategorije otpada, te je trenutno otvoren za prijave poseban finansijski mehanizam Revolving fond gdje su u pitanju beskamantna kreditna sredstva za projekte reciklaže otpada – istakli su.
Različite vrste podataka se pohranjuju u Informacionom sistemu upravljanja otpadom u FBiH, vrlo obimni i različiti podaci i informacije za različite potrebe i svrhe, na jedinstven i jednostavan način. Sistem omogućava da se svi prikupljeni podaci mogu organizovati, analizirati, agregirati i predstaviti u različitim vrstama izvještaja, sa različitim sadržajem i za različite potrebe.
– Dio podataka koji se prikupljaju u sistemu su podaci o kompanijama koje vrše upravljanje sa jednom ili više kategorija otpada, dozvolama za upravljanje otpadom na svim nivoima, količinam otpada i aktivnostima upravljanja otpadom (sakupljanje, obrada, odlaganje, izvoz, uvoz i sl), infrastrukturi za upravljanje otpadom, pregled postojećih sanitarnih i nesanitarnih deponija za odlaganje komunalnog otpada, kompanijama koje su dostavile izvještaj o uvozu i plasmanu proizvoda koji poslije upotrebe postale posebne kategorije otpada, te druge bitne informacije – navode iz Fonda.
Naglašavaju da se uspostavom ovakvog sistema postigla efikasnost i efektivnost u njegovom finansiranju i upravljanju (za što je zadužen Fond za zaštitu okoliša FBiH), olakšalo obveznicima izvještavanja da jednom unijete podatke mogu koristiti na različite načine za sopstvene potrebi, ali omogućilo svim nadležnim institucijama direktan i neometan pristup jedinstvenim, tačnim i potpunim podacima u realnom vremenu.
– Pored činjenice da je u posljednje vrijeme napravljeno dosta značajnih koraka moramo zaključiti da napredak i nije na nivou koji bi smo priželjkivali. Još je primarni način zbrinjavanja najvećeg procenta otpada, odlaganje i to na općinske (nesanitarne) deponije, bez ikakvih naknada za negativan uticaj na okoliš, što ovaj način zbrinjavanja čini najjeftinijim ali okolišno potpuno neprihvatljivim – ističu iz Fonda.
Dalje dodaju, da je potrebno posvetiti pažnju na rješavanje nekoliko ključnih izazova, a to su funkcionisanje, finansiranje i praćenje sistema upravljanja otpadom u skladu sa podijeljenim nadležnostima.
Planiranje i uvođenje sistemskih rješenja za stvaranje ekonomski i okolišno održivih sistema za kategorije otpada kao što su komunalni i industrijski neopasni otpad.
– Uporedo sa unapređenjem sistema odvajanja otpada na mjestu nastanka, povećanjem stope reciklaže i minimiziranje količina otpada koje se zbrinjavaju odlaganjem, raditi sa stanovništvom na podizanju svijesti o pravilnom odvajanju koje će pratiti i odgovarajuće kaznene politike bez kojih na žalost rezultati izostaju – zaključuju iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
(Vijesti.ba / FENA)