– Cilj obilježavanja Međunarodnog dana planina jeste informirati širu javnost o planinskim područjima, njihovim vrijednostima i problemima kojih je, iz dana u dan, sve više kao što je nekontrolirana sječa šume, zagađenje izvorišta pitke vode i uništavanje biljnog i životinjskog svijeta. Sve to naglašavam jer se vodi mala briga o ovdašnjim planinama. Šuma se sječe na sve strane, bez kontrole, na način da je to teško i opisati. Razmjere tog ružnog odnosa, prema našim šumama, teško je opisati. Stoga je važno da, i mi u Bosni i Hercegovini, prigodnim manifestacijama obilježimo Međunarodni dan planina – kazao je Babić, u razgovoru za Fenu.
Babić naglašava da se malo planina u svijetu može porediti sa ljepotom bh. planina. Zato ih treba sačuvati, za buduća pokoljenja.
– Mi planinari stalno apeliramo, upozoravamo i molimo nadležne institucije svih nivoa, ali izgleda da nemaju sluha za taj vapaj. Profit od sječe šume je, izgleda, najvažiji. U skoroj budućnosti mogli bismo ostati bez pitke vode. Podatak da šume zadrže velike količine vode nikog od vlasti ne brine, a čudimo se poplavama iz 2014. i 2024. godine u kojima su stradali mnogi ljudi i pričinjena ogromna materijalna šteta – naglašava.
Babić podsjeća da planine zauzimaju 42 posto teritorije u Bosni i Hercegovini. Ukupan broj planina je 205, a najviši vrh je Maglić na 2.386 metara nadmorske visine. Smještene su u središnjem dijelu Dinarskog planinskog sistema koji se pruža pravcem sjeverozapad-jugoistok od Slovenije do Albanije.
– Naše planine imaju specifičnu planinsku klimu i složene hidrografske odnose. Hidrografsku okosnicu predstavljaju Una i Vrbas na zapadu, Bosna na sjeveru, Neretva na jugozapadu i Drina na istoku a njen planinski okvir predstavlja jasno izraženo razvođe između spomenutih rijeka odnosno Crnomorskog sliva koji zauzima oko 70 posto od ukupne površine BiH i Jadranskog sliva oko 30 posto – istaknuo je.
Planinarski i turistički vodič Braco Babić istinski je zaljubljenik u prirodu, o čemu redovno piše i na svom blogu. Za potrebe ovog teksta Feni je ustupio fotografije, nekih od bh. planina, što ih je sačinio u raznim godišnjim dobima. Kao aktivan planinar obišao je i popeo mnoge vrhove Balkana, Evrope, Afrike i Azije.
Predvodio je i učestvovao u mnogim akcijama markiranja planinarskih puteva i transverzala u bosanskohercegovačkim planinama, vodio društvene izlete na vrhove iznad 2.000 metra nadmorske visine u ljetnim i zimskim uslovima. Vodi domaće i strane planinare, turiste i ostale ljubitelja prirode po planinama Bosne i Hercegovine i regije.
Međunarodni dan planina, 11. decembar, proglasila je 2003. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu kontinuiranog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Više od jedne milijarde ljudi živi u planinskim područjima, a više od polovice ljudske populacije ovisi o planinama, crpeći iz njih vodu, hranu i čistu energiju.
Ipak, planine su ugrožene klimatskim promjenama, degradacijom zemljišta, eksploatacijom i prirodnim katastrofama, s potencijalno dalekosežnim i razornim posljedicama, kako za planinske zajednice tako i za ostatak svijeta.
(Vijesti.ba / FENA)