Rak štitne žlijezde može da nastane iz više razloga, uključujući i genetsku predispoziciju. Iako se ne spominje često kao neki drugi tipovi raka, njegova učestalost je u porastu.
Štitna žlijezda je mala žlijezda u prednjem dijelu vrata, odmah ispod grla i deo je endokrinog sistema. Ona reguliše metabolizam, rad srca i brojne druge vitalne funkcije organizma.
Rak štitne žlijezde nije čest, ali može da se desi u bilo kom uzrastu. Češće se javlja kod žena.
Postoji nekoliko vrsta raka, a razlikuje po karakteristikama i načinu na koji utiču na tijelo.
Papilarni rak štitne žlijezde:
Najčešći oblik, čini više od 50 odsto svih slučajeva i češći je kod mlađih osoba i žena. Raste sporo i često se širi na limfne čvorove u vratu, ali i pored toga, ako se liječi na vrijeme, prognoza je obično dobra.
Folikularni rak štitaste žlijezde:
Manje zastupljen oblik raka, češće kod starijih osoba. Ovde spada i rak Hurtleovih ćelija. Ova vrsta češće zahvata organe poput pluća i kostiju i zahtijeva pažljivo praćenje zbog svoje invazivne prirode, preneo je Onlymyhelath.com.
Medularni rak štitaste žlijezde:
Vrlo je rijedak, može da bude porodično nasljedan. S obzirom na to da je vrlo agresivan, potrebna je hitna intervencija.
Anaplastični rak štitaste žlijezde:
Ovo je najređi, ali nažalost i najagresivniji oblik raka, koji se brzo širi i zahtijeva hitno lečenje.
Simptomi raka štitne žlijezde
Najčešći simptom raka štitne žlijezde je bezbolna kvržica u vratu. Većina kvržica na štitnoj žlijezdi nije kancerogena, ali je važno da se svaka provjeri.
Ostali simptomi uključuju:
- promukao glas koji nema očigledan uzrok i ne nestaje nakon nekoliko nedelja
- otežano gutanje – uzrokovano tumorom štitne žlijezde, koji pritiska jednjak (jednjak)
- otežano disanje – uzrokovano tumorom štitne žlijezde koji pritiska dušnik (dušnik)
- bol u prednjem dijelu vrata.
Ukoliko primijetite bilo koji od ovih simptoma odmah se javite ljekaru.
Uzroci raka štitne žlijezde
Iako ne može sa sigurnošću da se kaže šta uzrokuje rak štitne žlijezde kod većine ljudi, postoje neke stvari koje mogu povećati rizik od razvoja.
Faktori rizika su različiti u zavisnosti od vrste raka štitaste žlijezde, a starost je jedan od značajnijih, jer je bolest češća kod starijih od 40 godina, iako se kod nekih oblika javlja i u mlađoj dobi. U većem riziku se osobe sa porodičnom historijom, posebno medularnog tipa raka.
U faktore rizika spadaju i gušavost, hronična upala štitne žlijezde (Hašimoto tiroiditis), kao i nedostatak joda.
Dijagnostikovanje i liječenje:
Zahvaljujući napretku medicine, čak i agresivni oblici raka štitne žlijezde mogu uspešno da se izliječe. Naravno, svaki pacijent je priča za sebe.
Različiti tipovi karcinoma štitne žlijezde mogu da se otkriju različitim vrstama testova. Neki od glavnih testova za dijagnozu raka štitne žlijezde uključuju:
- Test krvi
- Ultrazvuk vrata
- Biopsiju
Kada se već otkrije rak štitaste žlijezde, liječenje zavisi od vrste i stadijuma bolesti, a hirurški zahvat je često prvi izbor. Najčešće se štitna žlijezda u potpunosti uklonja, mada u nekim slučajevima može i da se ukloni samo deo.
U terapiju su uključeni i:
- Radioaktivni jod za uništavanje preostalog tkiva žlijezde
- Zračenje ili hemoterapija za agresivnije oblike raka
- Ciljana terapija u slučajevima uznapredovale bolesti
(Vijesti.ba)