Sankcije su Rusiji oduzele milijarde dolara prihoda i otvorile veliku finansijsku rupu u ratnoj ekonomiji Vladimira Putina.
Zbog pritiska SAD-a, dvije države koje su decenijama imale duboke veze s Moskvom, Srbija i Bugarska, sada moraju ukloniti ruske kompanije iz ključnih energetskih sektora.
U Bugarskoj, gdje Lukoil posjeduje najveću rafineriju u zemlji, vlada je preuzela kontrolu nad kompanijom kako bi izbjegla kolaps energetskog sistema.
SAD je dao rok od šest mjeseci da se nađe neruski kupac, što označava kraj ruske ekonomske dominacije u toj državi.
Srbija se suočava sa sličnim problemom: sankcionisana kompanija NIS, u vlasništvu Gazproma, ne može prodavati naftu, pa rafinerije stoje.
Aleksandar Vučić pokušava dobiti američko izuzeće dok se ne nađe novi vlasnik, ali analitičari smatraju da Moskva gubi važnu polugu utjecaja u Srbiji.
Istovremeno, ruski izvoz nafte naglo pada. Isporuke Kini su se svele na najniži nivo od početka rata, a Lukoilov izvoz pao je za čak 89 posto. Procjene pokazuju da Putin sada gubi 2,5 do 5 milijardi dolara mjesečno.
Rusija pokušava zaobići sankcije prodajom nafte preko “nepoznatih” posrednika, čiji je udio u izvozu naglo porastao.
Analitičari vjeruju da će Moskva za nekoliko mjeseci uspjeti stabilizirati količinu izvoza, ali ne i cijene, što znači trajno manji profit.
Ostaje pitanje hoće li ekonomski pritisak biti dovoljan da prisili Putina na pregovore koji mu neće odgovarati.
(Vijesti.ba)