TCarlsona, koji je često kritikovao američku podršku Ukrajini i nazivao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “ukrajinskim makroom” i uspoređivao ga sa štakorom, bio je manje agresivan u intervjuu sa Putinom. Ruskog predsjednika je oslovljavao sa “gospodine predsjedniče”, prenosi Index.
Putin je proveo više od 30 minuta govoreći o historiji Rusije, Litve, Poljske i Ukrajine, u monologu koji se protezao od vladavine kijevskog kneza Olega Mudrog u devetom stoljeću, pa do kritike Lenjinove vanjske politike.
Kad je razgovor konačno došao do 21. stoljeća, Putin je optužio SAD i druge zapadne zemlje za produžavanje rata u Ukrajini.
Mirovni pregovori s Ukrajinom su bili “skoro finalizirani”, rekao je Putin, ali je tada Ukrajina “odbacila sve te sporazume i poslušala upute zapadnih zemalja, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država da se bori protiv Rusije do samog kraja”.
Putin je kao krivca posebno istakao Borisa Johnsona, bivšeg britanskog premijera koji je bio prisiljen napustiti britanski parlament u junu 2023. godine. Putin je tvrdio da je kao premijer odvratio Zelenskog od potpisivanja mirovnog sporazuma u ranoj fazi sukoba.
“Činjenica da se oni (Ukrajina) pokoravaju zahtjevu ili uvjeravanju gospodina Johnsona, bivšeg premijera Velike Britanije, čini se smiješnom”, rekao je Putin.
“Rusija nije mogla da ne ustane u odbranu Srbije devedesetih godina, vrijeme je da se međunarodno pravo mijenja, jer se odnos snaga u svijetu promijenio”, izjavio je, također, ruski predsjednik u intervjuu.
On je optužio američke obavještajne službe da su uradile diverzije na gasovodima “Sjeverni tok” i “Sjeverni tok 2”.
“Vi lično možda imate alibi, ali CIA takav alibi nema. Znate, neću da ulazim u detalje, ali u takvim slučajevima uvijek govore: tražite onoga ko ima motiv. Ali u ovom slučaju ne treba tražiti samo onoga kome je to u interesu, nego i onoga ko to može da uradi. Zainteresovanih može biti mnogo, ali zaroniti na dno Baltičkog mora i izvesti tu eksploziju ne mogu svi. Ove dvije komponente moraju da se spoje – ko je imao motiv i ko je u stanju to da izvede”, odgovorio je ruski predsjednik.
On je dodao da je Rusija spremna da isporučuje gas preko cijevi gasovoda “Sjeverni tok 2” koja je ostala neoštećena, ali da je Njemačka ne pušta u rad.
U videu objavljenom prije intervjua, Carlson je rekao da je bio ponukan razgovarati sa Putinom, dijelom zato što američka javnost “nema pojma zašto je Putin napao Ukrajinu ili koji su mu sada ciljevi”. Nije jasno hoće li Amerikancima bilo što od toga sada biti jasnije.
U decembru je Kremlj rekao da je uključivanje u mirovne pregovore s Ukrajinom “nerealno”, dok je Ukrajina rekla da je uslov za mir potpuno povlačenje sa teritorije koju je Rusija okupirala. U intervjuu je Putin rekao Carlsonu da Rusija i SAD još uvijek razgovaraju “preko raznih agencija” o okončanju rata.
Ruska poruka SAD-u, rekao je Putin, je: “Ako stvarno želite prestati sa borbama, trebate prestati isporučivati oružje. Sve će biti gotovo za nekoliko sedmica.”
Putin je rekao da je posljednji put razgovarao sa Joeom Bidenom prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.
“Rekao sam mu, dakle, da vjerujem da činite grešku historijskih razmjera podupirući sve što se događa tamo, u Ukrajini, pritišćući Rusiju”, rekao je Putin.
“Do sada se čulo urlanje o nanošenju strateškog poraza Rusiji na bojnom polju. Ali sada očito shvaćaju da je to teško postići, ako je uopće moguće. Po mom mišljenju, to je nemoguće po definiciji. To se nikada neće dogoditi. Čini mi se da su sada to shvatili i oni koji su na vlasti na Zapadu”, rekao je Putin.
Ruski predsjednik također je rekao da napadati Poljsku ili Latviju nije u interesu Rusije i dodao da bi to učinio samo ako bilo koja od tih zemalja napadne Rusiju.
“Protivi se zdravom razumu uključiti se u neku vrstu globalnog rata, a globalni rat će cijelo čovječanstvo dovesti do ruba uništenja. To je očito”, rekao je.
Međutim, Putin je i u januaru 2022. rekao da ne planira napasti Ukrajinu, samo nekoliko dana prije nego što je poslao tenkove i trupe preko granice.
Carlson je bio nešto oštriji na jednom od pitanja, onom o novinaru Wall Street Journala Evanu Gershkovichu koji je u pritvoru u Rusiji od 23. marta zbog optužbi za špijunažu.
Putin je tvrdio da je Gershovich (32) “uhvaćen na djelu dok je tajno dobivao povjerljive informacije” i tvrdio da je “radio za američke specijalne službe”.
Rusija je spremna razgovarati o puštanju Gershkovicha, rekao je Putin, ali je dodao: “Želimo da američke specijalne službe razmisle o tome kako mogu doprinijeti postizanju ciljeva kojima naše specijalne službe teže.”
Bijela kuća je u decembru rekla da je Rusija odbila prijedlog za oslobađanje Gershkovicha i Paula Whelana, bivšeg američkog marinca koji u Rusiji služi 16-godišnju kaznu zbog optužbi za špijunažu.
U videu objavljenom prije intervjua, Carlson je tvrdio da vodi intervju jer su “mediji na engleskom jeziku korumpirani – lažu svojim čitateljima i gledateljima”.
“Očito postoje rizici za vođenje ovakvog intervjua, pa smo o tome razmišljali mjesecima”, rekao je Carlson.
“Većina Amerikanaca nema pojma što se događa u ovoj regiji. Ovdje u Rusiji ili 600 milja dalje u Ukrajini. Ali trebali bi znati. Oni plaćaju veliki dio toga”, rekao je.
Carlson je bio rani branitelj ruske invazije na Ukrajinu. Kad je sredinom februara 2022. Putin okupio do 190.000 vojnika na ukrajinskoj granici, Carlson je ponavljao Putinove teze tvrdeći da je rat koji se sprema običan “granični spor”.
U sedmici nakon napada ruski državni mediji puštali su isječke Carlsonovih izjava o Ukrajini i protiv američke vojne pomoći toj zemlji.
Intervju je emitovan na Tucker Carlson Tonight, streaming servisu koji je Carlson pokrenuo u decembru 2023. godine, nakon što je dobio otkaz u Fox Newsu.
U srijedu je Hillary Clinton rekla da je Carlson Putinu “korisni idiot”.
“On govori stvari koje nisu istinite”, rekla je bivša američka državna sekretarka o Carlsonu.
“On ponavlja gomilu laži Vladimira Putina o Ukrajini, tako da ne vidim zašto mu Putin ne bi dao intervju jer preko njega može nastaviti lagati o tome koji su mu ciljevi u Ukrajini i što očekuje da će se dogoditi“, rekla je Clinton za MSNBC.
U svom videu kojim je najavio intervju, Carlson je utvrdio kako se “niti jedan zapadni novinar nije potrudio” pokušati intervjuisati Putina. U srijedu je Kremlj opovrgnuo Carlsonovu tvrdnju.
“Gospodin Carlson nije u pravu. Primamo mnogo zahtjeva za intervjue sa predsjednikom”, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.
Putin je zadnji put dao intervju jednom zapadnom mediju 2021. godine, kada je razgovarao sa novinarom CNBC-ja. Kasnije je prestao razgovarati s nezavisnim medijima, ruskim i međunarodnim. Od 2021. intervjue je davao samo ruskim, kazahstanskim i kineskim medijima.
Slobode medija uglavnom su nestale u Rusiji tokom posljednje dvije decenije, kako je rastao pritisak na nezavisne medije i povećana opasnost od hapšenja za domaće i strane novinare koji rade u zemlji.
Ruski novinari su suočeni sa dugim zatvorskim kaznama zbog svoga rada. Putinova invazija na Ukrajinu također je ubrzala slamanje nezavisnih medija. Više od 1000 novinara pobjeglo je iz zemlje, protiv novinara je pokrenut niz kaznenih slučajeva zbog diskreditacije ruske vojske ili širenja “lažnih vijesti”, a portali poput Ekho Moskvy bili su prisiljeni prestati sa radom.
Na protestu supruga vojnika u blizini Kremlja ove sedmice policija je uhapsila više od 20 novinara kako bi ih spriječila da izvještavaju o protestima, što je potez “bez presedana”, navode Reporteri bez granica.
(Vijesti.ba)
IZVOR