Iako su zapadne sankcije formalno zatvorile vrata ruskog tržišta za nove automobile velikih svjetskih proizvođača, praksa pokazuje da vozila i dalje masovno stižu u Rusiju – najčešće preko Kine.
Od 2023. godine desetine hiljada automobila evropskih, japanskih i južnokorejskih brendova uvezeno je uz pomoć kineskih posrednika, koristeći administrativne i pravne rupe koje omogućavaju zaobilaženje ograničenja uvedenih nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ključni mehanizam zasniva se na registraciji potpuno novih vozila u Kini kao prodanih, nakon čega se izvoze u Rusiju kao polovni automobili, iako često imaju nula prijeđenih kilometara. Na taj način trgovci izbjegavaju zabrane proizvođača o izvozu novih vozila na rusko tržište, a istovremeno ostvaruju dodatne subvencije i promet u Kini. Prema izjavama bivših zaposlenika u izvoznom sektoru, ova metoda je široko rasprostranjena i koristi se za brendove iz Evrope, Japana i Južne Koreje.
Podaci ruske analitičke kuće Autostat pokazuju da vozila zapadnih i japanskih proizvođača proizvedena u kineskim fabrikama čine sve veći dio njihove prodaje u Rusiji. Samo tokom 2025. godine kompanije iz zemalja koje su uvele sankcije prodale su oko 130.000 automobila na ruskom tržištu, pri čemu je gotovo polovina proizvedena u Kini. Od početka rata u Ukrajini ukupna prodaja takvih vozila premašila je 700.000.
Posebno su traženi japanski brendovi. Tokom prošle godine u Rusiji je prodano gotovo 30.000 Toyotinih automobila, od čega je velika većina proizvedena u Kini, kao i skoro 7.000 Mazdinih vozila, gotovo isključivo iz kineskih pogona. Izvori iz kineskog maloprodajnog sektora navode da ruski kupci naročito traže hibridne modele, koji se u Kini prodaju uz znatne popuste, dok u Rusiji dostižu cijene gotovo jednake potpuno novim vozilima.
Značajnu prisutnost na ruskom tržištu zadržali su i luksuzni njemački proizvođači. Registrovano je oko 47.000 novih vozila BMW-a, Mercedesa i kompanija iz Volkswagen Groupa, uključujući Audi, Porsche i Škodu. Više od 20.000 tih automobila proizvedeno je u Kini, dok je ostatak sklopljen u Evropi, ali često transportovan preko kineskih logističkih kanala.
Proizvođači tvrde da zvanično ne isporučuju nova vozila u Rusiju i da nastoje spriječiti neovlašteni izvoz kroz ugovorne obaveze i nadzor prodajne mreže. Mercedes navodi da su istrage potencijalnih kršenja složene i dugotrajne, BMW ističe da se oštro protivi svakom izvozu u Rusiju, Toyota tvrdi da je izvoz novih vozila obustavila još 2022. godine, dok Mazda naglašava da se preprodaja odvija putem trećih strana koje ne može kontrolisati.
Evropski stručnjaci za sankcije upozoravaju da je, uprkos svim mjerama, gotovo nemoguće u potpunosti zatvoriti sve kanale. Kako navode, ograničeni proizvodi će, dok god postoji ekonomski interes i složene globalne trgovinske mreže, nastavljati pronalaziti put do ruskog tržišta.
(Vijesti.ba)