Međunarodni poredak je pod prijetnjom kakvu nismo vidjeli od hladnog rata, upozorili su lideri protuobavještajnih službi Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.
Šefovi MI6 i CIA-e također su rekli da se obje zemlje zajedno odupiru “agresivnoj Rusiji i Putinovom agresorskom ratu u Ukrajini”.
U prvom zajedničkom članku u historiji Richard Moore i William Burns napisali su u Financial Timesu da su predvidjeli rat u Ukrajini i da su uspjeli upozoriti međunarodnu zajednicu, dijelom deklasificiranjem tajni, kako bi pomogli Kijevu, piše BBC.
Rekli su i da se radi na “ometanju bezobzirne kampanje sabotaža” širom Evrope od strane Rusije, na smirivanju sukoba između Izraela i Hamasa i na protuterorizmu kako bi se spriječila obnova Islamske države.
U svome komentaru za Financial Times dvojica obavještajnih dužnosnika pišu: “Nema sumnje da je međunarodni poredak – uravnoteženi sistem koji je doveo do relativnog mira i stabilnosti i omogućio rast životnog standarda i prosperitet – ugrožen na način nezabilježen od hladnog rata. Uspješna borba protiv ovog rizika temelj je posebnog odnosa između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.”
Jedna od niza prijetnji bez presedana s kojima se suočavaju dvije zemlje je rat u Ukrajini, koji traje već treću godinu. Dvojica zvaničnika prvi su se put zajedno pojavili u javnosti na FT Weekend festivalu u londonskom Kenwood Houseu u subotu. Pojedinosti o govornicima držane su u tajnosti sve do nekoliko minuta prije nego što su izašli na pozornicu. Zajedno su djelovali opušteno i naglasili blisku saradnju svojih službi, prenosi Index.hr.
Burns je rekao prisutnima da je nedavno ukrajinsko zauzimanje ruskog teritorija u regiji Kursk bila značajna taktička pobjeda, ali i da nije vidio nikakve dokaze slabljenja vlasti ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Iz Ukrajine su se čuli pozivi Zapadu da isporuči više oružja i ukine ograničenja na njegovu upotrebu unutar Rusije. Neuspjeh da se to učini ponekad se pripisuje strahovima oko reakcije Moskve, ali dvojica zvaničnika smatraju da to ne bi trebalo onemogućiti podršku Ukrajini.
“Niko od nas ne bi trebao olako shvatiti rizike eskalacije”, rekao je Burns.
Opisao je trenutak krajem 2022. kada je, kako je rekao, postojao istinski rizik od potencijalne ruske upotrebe taktičkog nuklearnog oružja kao odgovor na neuspjehe na bojnom polju. Burns je ruskim zvaničnicima prenio poruke upozoravajući na posljedice takve odluke. “Međutim, nikada nisam pomislio – a to je i stajalište moje agencije – da bi nas to trebalo zastrašiti. Putin je nasilnik. Nastavit će zveckati oružjem s vremena na vrijeme”, nastavio je direktor CIA-e.
Upitan o očitoj povećanoj spremnosti ruskih obavještajnih službi da provode tajne operacije poput sabotaže i paljevine u Evropi, Richard Moore je rekao da korištenje kriminalaca za izvođenje napada ukazuje na određeni stepen ruskog očaja: “Ruske obavještajne službe su malo podivljale u nekim svojim ponašanjima.”
Burns je dodao da, čak i kad se zavjere čine amaterskima, mogu biti nepromišljene i opasne.
U zajedničkom članku dvojica zvaničnika kažu da je održavanje podrške Ukrajini važnije nego ikad, dodajući da Putin neće uspjeti. Sukob je pokazao kako tehnologija može promijeniti tok rata i istakao potrebu za prilagodbom, eksperimentiranjem i inovacijama.
“Izvan Ukrajine nastavljamo raditi zajedno kako bismo prekinuli bezobzirnu kampanju sabotaže širom Evrope koju vodi ruska obavještajna služba i njezinu ciničnu upotrebu tehnologije za širenje laži i dezinformacija osmišljenih da zabiju klinove među nama”, stoji u članku Financial Timesa.
Obje obavještajne službe uspon Kine vide kao glavni obavještajni i geopolitički izazov stoljeća. Reorganizovale su svoje aktivnosti “kako bi se posvetile tom prioritetu”.
Također su rekli da su se jako zalagali za obuzdavanje i deeskalaciju na Bliskom istoku te da su bez prestanka radili na osiguranju prekida vatre i dogovora o taocima. Uloga Burnsa bila je ključna u nastojanjima za prekid vatre, a rekao je da bi sljedećih dana moglo biti detaljnijih prijedloga.
“Ovo je pitanje političke volje”, rekao je Burns, dodajući kako se duboko nada da će lideri dviju strana postići dogovor. Prošlo je 11 mjeseci otkako je Hamas 7. oktobra napao južni Izrael. Više od 40.000 ljudi ubijeno je u Gazi od početka izraelske agresije, prema tamošnjem ministarstvu zdravstva.
(Vijesti.ba)