Američke rakete dugog dometa trebale bi se povremeno raspoređivati u Njemačkoj od 2026. godine prvi put od Hladnog rata, u odluci objavljenoj na summitu NATO-a povodom 75. godišnjice.
Tomahawk krstareće, SM-6 i hipersonične rakete imaju znatno veći domet od postojećih raketa, rekli su SAD i Njemačka u zajedničkoj izjavi.
Takve su rakete bile zabranjene prema sporazumu iz 1988. između SAD-a i bivšeg Sovjetskog Saveza, ali se pakt raspao prije pet godina.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da će Moskva reagirati “vojnim odgovorom na novu prijetnju”.
“Ovo je samo karika u lancu kursa eskalacije”, ustvrdio je, optužujući NATO i SAD da pokušavaju zastrašiti Rusiju.
U zajedničkoj američko-njemačkoj izjavi jasno je stavljeno do znanja da je “epizodno” raspoređivanje projektila u početku smatrano privremenim, ali će kasnije postati trajno, kao dio američke obveze prema NATO-u i evropskom “integriranom odvraćanju”.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius, koji je govorio na summitu NATO-a u Washingtonu, rekao je da je ideja koja stoji iza američkog plana bila potaknuti Njemačku i druge evropske zemlje da ulože vlastita ulaganja u razvoj i nabavu projektila većeg dometa.
Privremeno raspoređivanje američkog oružja dalo bi NATO saveznicima vremena da se pripreme, objasnio je: “Mi ovdje govorimo o sve ozbiljnijem jazu u sposobnostima u Evropi.”
Takve su rakete bile zabranjene prema Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je potpisan na kraju Hladnog rata i pokrivao je rakete koje se lansiraju sa zemlje i koje su mogle putovati između 500-5500 km.
Ruski predsjednik Vladimir Putin smatrao je da je previše restriktivan i 2014. godine SAD ga je optužio za kršenje pakta novom vrstom krstarećeg projektila koji može nositi nuklearno oružje.
SAD su se konačno povukle iz sporazuma 2019., a Rusija je slijedila njihov primjer.
Političari iz njemačkih Zelenih bili su kritični prema pristanku kancelara Olafa Scholza da dopusti američke rakete na njemačkom tlu.
Zeleni su dio vladajuće koalicije g. Scholza, a njihova glasnogovornica za sigurnost Sara Nanni jasno je pokazala njihovu frustraciju jer nije komentirao odluku.
“To čak može pojačati strahove i ostavlja prostor za dezinformacije i huškanje”, rekla je za novine Rheinische Post.
(Vijesti.ba)