Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu danas je organizirala promociju knjige “Bosanske biblioteke osmanskog doba” autora mr. Osmana Lavića.
Obraćajući se prisutnima u Velikoj sali Biblioteke, direktor Dženan Handžić istakao je da, iako je teško za neku promociju u Velikoj sali reći da je posebna, ova to zaista jeste.
„Lavić je godinama organizirao promocije, a sada je doživio da se u ovom prostoru organizira promocija njegovog autorskog djela, i da u publici budu neki ljudi kojima je on bio organizator promocija. Hvala vam što ste svojim dolaskom iskazali poštovanje prema ovoj knjizi i prema njenom autoru, ali ne samo prema autoru ovog djela, nego prema jednom radnom vijeku dostojanstveno proživljenom u službi knjige, znanja i nauke. Vaše prisustvo svjedoči da to nije prošlo nezapaženo“, kazao je, između ostalog, Handžić.
Ova knjiga predstavlja jedinstveni rad koji na sveobuhvatan način istražuje bogatu historiju biblioteka u Bosni i Hercegovini tokom osmanskog perioda, s posebnim naglaskom na ulogu svih vjerskih zajednica u očuvanju i razvoju knjižnog blaga.
Kroz tri tematska poglavlja, autor čitatelje vodi na putovanje kroz islamsko bibliotekarstvo, bosanske biblioteke tog vremena, te hronologiju muslimanskih biblioteka po gradovima i sandžacima.
U knjizi je ukupno obrađeno 35 biblioteka svih konfesionalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, od toga 25 muslimanskih od 1463. do 1878. godine.
„Bosna u osmanskom dobu je imala oko 80, neki kažu i oko 100 srednjih škola i oko 1.000 mekteba, koji odgovaraju današnjim osnovnim školama, zatim veliki broj džamija, tekija. Sve te odgojno-obrazovne, vjerske, institucije imale su u svom radu, sastavu, manje ili veće biblioteke ili kolekcije knjiga. Naravno, ogroman broj je porušen, raznesen, nestao je, ono što je sačuvan obradili smo u jednoj studiji i Gazi Husrev-begova biblioteka je štampala pod nazivom “Bosanske biblioteke osmanskog doba”“, naveo je autor Lavić.
U knjizi su obrađene javne, školske, mektepske, tekijske, biblioteke.
„Sve je to više ilustrativno, kako bi se vidjelo kako se naš čovjek odnosio prema knjizi u to vrijeme, kako se knjiga na ovim prostorima koristila i upotrebljavala, i kako smo sačuvali i u kakvom je stanju ono što je sačuvano kroz ova vremena koja su iza nas“, naglasio je Lavić.
O ovom djelu, koje nije samo doprinos naučnoj zajednici, već i inspiracija za bibliotekare, historičare i ljubitelje kulturne baštine, ovom prilikom su govorili prof. dr. Senada Dizdar, prof. dr. Ismet Bušatlić i dr. Aladin Husić.
Kako je naglasila Dizdar, u našoj historiografiji taj period je, kada je riječ o bibliotekarstvu, bio nepokriven, neistražen, tako da ova knjiga zatvara jedan krug razvoja bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini od srednjeg vijeka do novijeg doba.
„Ova knjiga predstavlja jednu od velikih knjiga koja je nastala u oblasti bibliotekarstva. To je prije svega znanstvena monografija, koja popunjava bjeline koje do sada nisu bile ispisane. Ona je od izuzetne važnosti, nije to samo historija knjige, to je sociologija znanja, to je nešto što ulazi u mnoge druge oblasti. Donosi obilje materijala, novih činjenica i pojmova“, ocijenila je Dizdar.
Uz promociju knjige predstavljena je i istoimena izložba autora hafiza mr. Hamze Lavića koja dodatno kontekstualizira temu ovog naučnog djela.
(Vijesti.ba / MINA)