BIHAĆ – Na području Unsko-sanskog kantona tokom ove godine proizvedeno je manje od 2.000 tona maline, što znači da je proizvodnja te kulture prepolovljena u odnosu na 2017. godinu.
Također, u prošloj godini se u ovom kantonu otkupom ove jagodičaste kulture bavilo 18 otkupljivača, a ove godine svega šest.
Prema podacima Kantonalnog saveza proizvođača jagodičastog voća, veliki broj proizvođača potpuno je ugasio proizvodnju maline.
“Niska otkupna cijena i nemogućnost plasmana na tržište gase proizvodnju maline, koja je do prije samo nekoliko godina bila ‘crveno zlato’. Kada se tome dodaju drugi problemi, kao što su povećanje troškova proizvodnje i nedostatak radne snage, može se zaključiti kako je ova vrsta proizvodnje postala nerentabilna”, kaže predsjednik pomenutog saveza Emir Mahmutović.
Također, proizvođači ukazuju i na kašnjenje obećanih podsticaja, neravnopravan položaj i preferiranje drugih oblika poljoprivredne proizvodnje, prije svega stočarstva i mljekarstva.
Prema riječima Almira Mašinovića, ministra poljoprivrede USK, cijene maline diktira evropsko tržište.
“Po nekim procjenama, naša zemlja je na 12. mjestu u Evropi po proizvodnji maline. Prva je Poljska, a druga Srbija, i te zemlje su daleko snažnije od nas i svojim mjerama dovode do poremećaja na tržištu i do situacije kakva je trenutno kod nas. Na takvo stanje mi ne možemo uticati, sem nekim mjerama kao što su podsticaji, ali, kako vidimo, to nije dovoljno efikasno”, kazao je Mašinović.
U posljednje vrijeme na području USK sve su češći slučajevi da se malinari orijentišu na proizvodnju nekih drugih kultura kao što su aronija, borovnica ili lješnjak.
Stručnjaci smatraju kako je malinarstvo na ovim prostorima od početka pogrešno razvijano jer se insistiralo na uzgoju polke, koja nikako ne može biti konkurentna ostalim vrstama maline. “Jednostavno, to je bila politika lokalnih općinskih službi i drugih organizacija koje su sarađivale s malinarima. Teško je reći da li je to bilo slučajno ili namjerno”, kaže Mahmutović.