Meksički senat je danas odobrio sveobuhvatnu reformu pravosuđa, koja uključuje direktan izbor narodnim glasanjem više od 6500 sudaca, među njima i Vrhovnog suda, što predstavlja potpunu preobrazbu pravosuđa koja bi mogla ugroziti vladavinu prava i naštetiti ekonomiji, tvrde kritičari.
Na maratonskoj 12-satnoj sjednici, koja je morala biti prekinuta i izmještena zbog upada demonstranata u zgradu senata, vladajuća stranka Morena i njeni saveznici su uspjeli osigurati dvije trećine glasova potrebnih za usvajanje reforme koja je izazvala proteste te štrajk zaposlenika u pravosuđu i uzdrmala tržište, prenosi HINA.
Okosnicu ustavne reforme, koju je predložio ljevičarski predsjednik u odlasku Andres Manuel Lopez Obrador, predstavlja direktan izbor narodnim glasanjem više od 6500 sudaca, uključujući Vrhovni sud. Reformom se također predlaže smanjenje broja sudaca Vrhovnog suda s 11 na devet, skraćivanje njihovih mandata na 12 godina i smanjenje potrebnog radnog iskustva s 10 na pet godina.
Uz aplauz i odobravanje vladajućeg bloka reformu je podržalo 86 senatora, dok je 41 bio protiv. Reforma stupa na snagu nakon objave u meksičkom službenom glasniku.
Ovom ishodu je prethodila užarena rasprava i prava politička drama, a vladajućoj koaliciji je na početku sjednice nedostajao jedan glas za nadmoćnu većinu koja bi osigurala prolazak ustavne reforme.
No, na kraju je jedan opozicioni zastupnik probio stranačke redove i glasao za reformu, dok je drugi bio odsutan, uz optužbe da je priveden kako bi ga se spriječilo da glasa. Morena odbacuje bilo kakvu krivicu.
“Ovo je tužan dan za Meksiko”, rekao je senator Alejandro Moreno, predsjednik opozicione Institucionalne revolucionarne stranke (PRI).
“Reforma je izglasana u senatu uz pomoć smicalica i pod nezamislivim pritiscima i prisilom”, istakao je Moreno.
Zeleno svjetlo da provede ustavne reforme i program ekonomskog nacionalizma je velika pobjeda za predsjednika na odlasku Lopeza Obradora, koji tvrdi da je pravosudna reforma bila potrebna kako bi služila ljudima, a ne pogodovala interesima elite i kriminalaca.
Ljevičarski lider je također rekao da želi promjenu ustava kako bi pojačao vladinu kontrolu nad ključnim sektorima ekonomije, uključujući energetiku.
Kritičare, međutim, brinu alarmantna koncentracija moći u rukama vladajuće stranke i povratak autoritarnom sistemu vladanja.
Glavni trgovinski partneri Meksika, Sjedinjene Države i Kanada, upozorili su da bi promjene mogle potkopati trgovinski pakt triju zemalja i negativno utjecati na ulaganja.
Usvojene reforme su preplašile tržišta, a od pobjede Morene je meksički pezo oslabio za 17 posto.
Predsjedničku funkciju nakon odlaska Lopeza Obradora preuzima drugog oktobra Claudia Sheinbaum, koja će se morati pobrinuti za sanaciju mogućih negativnih posljedica reforme u prvim mjesecima mandata.
(Vijesti.ba)