Na sudu UN-a danas počinje ročište bez presedana na kojem se bi se trebale donijeti pravne smjernice za zaštitu planeta protiv klimatskih promjena i pomoć ranjivim zemljama u borbi protiv razarajućeg utjecaja promjene klime.
Predstavnici iz Vanuatua i ostalih pacifičkih otoka, koji su posebno na udaru klimatskih promjena, otvorit će maratonsko saslušanje na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) pred 15-članim sudskim vijećem.
Tokom iduće dvije sedmice sudu će podneske o toj temi predočiti više od 100 zemalja i organizacija, najveći broj ikada na sudu u Hagu.
Aktivisti se nadaju da će mišljenje sudaca ICJ-a imati dalekosežne pravne efekte u borbi protiv klimatskih promjena. Ostali se pribojavaju da će UN-ov zahtjev za neobvezujuće mišljenje imati ograničeni učinak te da će sudu UN-a trebati mjeseci, ako ne i godine, da donese svoju odluku.
Ročište u Palači mira dolazi nekoliko dana nakon bitke za ispregovarani klimatski sporazum na summitu COP29 u Azerbejdžanu.
Izaslanici COP29 složili su se 24. novembra da će do sredine iduće decenije osigurati godišnje 1,3 biliona dolara siromašnijim zemljama kako bi im pomogli u borbi protiv klimatskih promjena, od čega će oko 300 milijardi dolara doći od bogatih, industrijaliziranih zemalja.
Sporazum prema kojem će najbogatije zemlje izdvojiti 300 milijardi dolara siromašne zemlje su nazvale “šalom” i “uvredom”, dok je predsjednik SAD-a u odlasku Joe Biden nazvao sporazum “još jednim historijskim ishodom”.
Ralph Regenvanu, posebni izaslanik za Vanuatu, koji snažno zagovara inicijativu ICJ-a zajedno s ostalim pacifičkim otocima, upozorio je da su oni na “prvoj crti udara klimatskih promjena” i smatra da je njihov zahtjev da se o tome očituje ICJ presudan trenutak koji bi trebao zacrtati pravne obveze vezano uz klimatsku akciju.
Generalna skupština UN-a je prošle godine usvojila rezoluciju kojom je sucima uputila na razmatranje dva ključna pitanja: koje obveze prema međunarodnom zakonu imaju zemlje po pitanju zaštite klimatskog sistema od zagađenja emisijama stakleničkih plinova i koje bi bile pravne posljedice kada države svojim djelovanjem i nedjelovanjem značajno naštete klimatskom sistemu planeta i ostalom okolišu.
(Vijesti.ba / HINA)