Na promociji u Bošnjačkom kulturnom centru (BKC) govorili su Armin Omerović, profesor Ermin Kuka, Esma Palić i Ajna Jusić, ističući važnost tog djela kao dijela kolektivne memorije i naslijeđa Bosne i Hercegovine.
– Ovo nije samo Alenova priča – ovo je priča svih nas koji tražimo istinu i pravdu. Djeca rođena iz zločina ratnog silovanja nisu birala način dolaska na svijet, ali biraju da žive dostojanstveno i hrabro. Ljubav je odluka koja se donosi svaki dan i niko od nas ne može da promijeni način rođenja, porijeklo svoje, ali kroz život uz samosvijest, uz borbu gradimo svoje vrijednosti koje možemo pružiti kako sebi, tako svojoj porodici – kazala je aktivistica Ajna Jusić.
Profesor Kuka naglasio je da autor odvažno i bez imalo straha piše kako je na svijet došao, ne kao plod ljubavi, sreće, nježnosti, već kao plod najtamnijeg i najokrutnijeg čina ratnog silovanja i seksualnog zlostavljanja u vremenu agresije na BiH.
– Kao plod ratnog silovanja začeta su brojna djeca, a žrtve ratnog silovanja su dokaz da broj žrtava agresije nije zaključen formalnim završetkom rata i da postoje brojne pogubne posljedice, a koje uključuju, pored ostalih, stigmu i diskriminaciju – kazao je Kuka.
Promociju i štampanje knjige podržalo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a ministar Adnan Delić istakao je da su žene silovane u ratu i djeca rođena iz tih zločina posebna kategorija civilnih žrtava rata te da je odgovornost društva da njihove priče budu prepoznate i uvažene.
– Naša je dužnost da ih čujemo i podržimo. Vrijeme je da prestane šutnja, a ova knjiga je važan korak ka pravdi i priznanju – izjavio je Delić.
Iako oni više nisu djeca, dodao je, već odrasli ljudi, koji imaju svoje porodice, i na pravom su putu istine, pravde i sve što su doživjeli i preživjeli žele da pronesu na buduće generacije kako se nikad, nikome, na bilo kojem mjestu ne bi slično nešto ponovilo.
Podršku izdanju dali su i Ministarstvo obrazovanja Bosanskopodrinjskog kantona te Udruženje „Zaboravljena djeca rata“, čiji članovi godinama ukazuju na potrebu sistemske zaštite i podrške ovoj marginaliziranoj grupi.
Alen Muhić, koji je prošle godine dobio međunarodnu nagradu za borbu za ljudska prava u Norveškoj, poručio je da je istina, koliko god bolna bila – oslobađajuća.
– Šutnja boli. Ali mi više ne šutimo. Želimo ispričati svoju priču, na svoj način, i poručiti da se ovako nešto nikada i nikome više ne smije ponoviti – rekao je Muhić.
Roman “Ja sam Alen” već je označen kao izuzetno važan doprinos savremenoj historiji Bosne i Hercegovine i procesima suočavanja s prošlošću.
(Vijesti.ba/Fena)