Bosanskohercegovačkoj javnosti danas su u Gazi Husrev-begovoj biblioteci prvi put prezentirani rukopisi Sadija Širazija – Đulistan i Bulistan, a predstavljene su i zbirke poezije Đulistan i Bustan u prijevodu Munira Drkića i Muamera Kodrića.
Povod za izložbu i promociju je Dan Sadija Širazija, 21.april, koji se obilježava u perzijskom govornom području.
Direktor Biblioteke Dženan Handžić je kazao da među 10.500 unikatnih rukopisa koje godinama njeguje GHBB, oko 600 rukopisa je na perzijskom jeziku, a skoro petina tih rukopisa su djela Sadija Širazija, jednog od najvećih i najutjecajnijih književnika i umjetnika perzijskog kulturnog kruga.
Ataše za kulturu iranske ambasade u BiH Mohammad Hossein Ansari iskazao je zadovoljstvo što su Širazijeva književna djela prevedena na bosanskom jeziku i nisu nepoznata građanima BiH.
Bustan je moralno-didaktički spjev u formi mesnevije u kojem Širazi, opisuje svijet kakav bi, prema njegovom mišljenju trebao biti. To je slika idealnog društva u kojem vladaju pravda, pravičnost, ljepota, iskrenost, istina i istinoljubivost. Djelo sadrži oko 4.000 distiha. Podijeljeno je na uvod i deset poglavlja.
– Britanski Guardian je prije desetak godina radio izbor 100 najvažnijih djela svjetske književnosti, među koje je svrstan i Bustan. To dovoljno govori o značaju i o odnosu čitalačke javnosti u svijetu prema Bustanu. Nadam se da će Bustan biti prihvaćen i da će zaživjeti među Bošnjacima, kako je živio ranije – kazao je Kodrić.
Đulistan kroz osam poglavlja sadrži mnoštvo pripovijesti, anegdota i crtica koje su često protkane stihovima. Pripovijesti najčešće predstavljaju pouke iz bogatog autorovog iskustva s putovanja. Sadi u Đulistanu slika svijet onakvim kakav on jeste, ne idealizirajući ni jedan njegov segment.
– Sadijev Đulistan je svakako krunsko djelo ne samo perzijske, već ukupne svjetske književnosti. On je pravo svjetski klasik, prisutan je na svim meridijanima i kontinentima, drago nam je da on, već više od pet stoljeća, prisutan i na prostoru BiH. Novim prevodom, te izložbom rukopisa, mi želimo pokazati jedno novo lice Sadija Širazija, kao jedan izuzetan književno-estetski tekst i kao tekst koji je kroz stoljeća bio prisutan – kazao je Drkić.
Ova djela su bila zastupljena i u bh. medresama kao obavezni udžbenici perzijskog jezika i etike. Zbog toga se i sačuvao relativno veliki broj rukopisa ovih djela. Samo u rukopisnom fondu Biblioteke čuva se 116 rukopisa koji sadrže tekstove osnovnih djela ili komentare Bustana i Đulistana.
Organizatori događaja su bili Gazi Husrev-begova biblioteka, Iranski kulturni centar u Sarajevu i Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
(Vijesti.ba / FENA)