Predsjednik američke centralne banke (Fed) Jerome Powell izrazio je danas zabrinutost da bi se Fed mogao naći u dilemi između borbe protiv inflacije i podrške ekonomskom rastu.
Govoreći pred Ekonomskim klubom u Chicagu, Powell je istakao da su očekivanja o višoj inflaciji i sporijem rastu pojačana, ali da još nije jasno kojem će cilju Fed morati dati prednost.
“Možemo se naći u izazovnoj situaciji u kojoj su naši ciljevi dvostrukog mandata u međusobnom sukobu”, rekao je Powell u pripremljenom govoru.
“Ako do toga dođe, razmotrit ćemo koliko je ekonomija udaljena od svakog cilja i koliko bi vremena moglo biti potrebno da se te razlike uklone.”
Fed ima zadatak održavati stabilne cijene i punu zaposlenost, a ekonomisti, uključujući one u samoj centralnoj banci, upozoravaju da Trumpove carine predstavljaju prijetnju za oba cilja. Carine djeluju kao porez na uvoz, iako njihova izravna veza s inflacijom dosad nije bila dosljedna, prenosi Index.
U raspravi nakon govora Powell je rekao da su carine “vjerovatno korak unazad prema našim ciljevima… vjerovatno tokom ostatka ove godine”.
Nije dao konkretne naznake o budućem kretanju kamatnih stopa, ali je naglasio da je trenutno stanje takvo da Fed može čekati s odlukama dok situacija ne bude jasnija:
“Za sada smo u dobroj poziciji da pričekamo s prilagodbama monetarne politike dok ne dobijemo više jasnoće”, rekao je Powell.
Tržišta su reagirala padom, berzovni indeksi pali su na dnevne minimume, a prinosi na državne obveznice su se snizili.
U scenariju više inflacije Fed bi mogao zadržati ili čak povisiti kamatne stope kako bi smanjio potražnju. U slučaju usporenog rasta, mogao bi se odlučiti na snižavanje kamata. Powell je naglasio važnost održavanja stabilnih inflacijskih očekivanja.
Prema pokazatelju FedWatch grupe CME, tržišta trenutno očekuju da će Fed početi snižavati kamatne stope već u junu, i to u tri do četiri navrata po četvrtinu postotnog boda do kraja 2025.
Iako Fed carine uglavnom vidi kao jednokratan inflacijski udar, širok opseg Trumpovih mjera mogao bi tu sliku promijeniti.
Powell je rekao da kratkoročna inflacijska očekivanja rastu, prema anketama i tržišnim pokazateljima, dok dugoročna i dalje ostaju blizu cilja Feda od 2%. Prognozira se da će ključna inflacijska mjera Feda za mart iznositi 2,6%.
“Carine će vrlo vjerovatno izazvati barem privremeni porast inflacije”, rekao je Powell.
“Inflacijski učinci mogli bi biti i dugotrajniji. Izbjegavanje takvog scenarija ovisit će o veličini efekata, brzini kojom se prenesu na potrošačke cijene te, u konačnici, o održavanju stabilnih dugoročnih inflacijskih očekivanja.”
Ovo je bio gotovo isti govor kao onaj koji je Powell ranije ovog mjeseca održao u Virginiji, dijelovi su doslovno preneseni.
Powell je upozorio i na rizike za ekonomski rast.
Bruto domaći proizvod (BDP) za prvi kvartal, koji će biti objavljen kasnije ovog mjeseca, vjerovatno će pokazati da je rast američke ekonomije u razdoblju od januara do marta bio vrlo slab.
“Dostupni podaci za sada upućuju na to da je rast u prvom kvartalu usporio u odnosu na prošlogodišnje snažno kretanje. Uprkos snažnoj prodaji automobila, ukupna potrošnja kućanstava čini se skromna. Također, snažan rast uvoza – koji odražava pokušaje poduzeća da preduhitre moguće carine – vjerovatno će imati negativan utjecaj na rast BDP-a”, rekao je Powell.
Ranije tog dana američko Ministarstvo trgovine izvijestilo je da je maloprodaja u martu porasla za 1,4%, što je više od očekivanog. Dio tog rasta pripisuje se kupovini automobila uoči uvođenja carina, iako su i druge kategorije zabilježile dobre rezultate.
Nakon tog izvještaja, ogranak Feda u Atlanti procijenio je da bi BDP u prvom kvartalu, prilagođen za neuobičajeni porast uvoza i izvoza zlata, mogao biti negativan – na razini od -0,1%.
Uprkos svemu, Powell je ocijenio da je ekonomija i dalje u “solidnoj poziciji”, iako se očekuje usporavanje.
(Vijesti.ba)