Vijesti

PRAVA I OBAVEZE DRŽAVE, FIZIČKIH I PRAVNIH LICA U VRIJEME EPIDEMIJE KORONOM (COVID-19)

Posvećeni najvišim standardima u advokatskoj praksi. Blagovremeno i kvalitetno ostvarivanje interesa naših klijenata, uz uspostavljanje potpune saradnje i međusobnog povjerenja.

PRAVA I OBAVEZE DRŽAVE, FIZIČKIH I PRAVNIH LICA U VRIJEME EPIDEMIJE KORONOM (COVID-19)

U borbi protiv epidemije izazvane koronavirusom (COVID-19), u cijeloj BiH, pa tako i na području Unsko-sanskog kantona, donesen je niz naredbi i mjera. U kombinaciji sa državnim i federalnim odlukama i mjerama općina i gradova, ovo može djelovati vrlo zbunjujuće, a različite kategorije ljudi su dobile naredbe i upute kako da se ponašaju.

Te kategorije su:

1.radnici u djelatnostima od kojih zavisi odvijanje svakodnevnog života (medicinsko osoblje, policija, komunalci, vozači, dostavljači, prodavači, šalterski radnici itd.),

2.pripadnici civilne zaštite,

Loading...

3.poslodavci, privrednici i obrtnici,

4.osobe u karantinu, kućnoj izolaciji ili pod zdravstvenim nadzorom,

5.mlađi od 18 i stariji od 65 godina,

6.svi ostali.

Ovo naravno nije konačna lista jer unutar navedenih kategorija postoje potkategorije na koje se primjenjuju različite naredbe i mjere, a neke mjere važe za više kategorija.

Medicinsko osoblje, policija, komunalci, vozači, dostavljači, prodavači, šalterski radnici itd.

Neka od ovih lica naprosto nastavljaju obavljati redovne poslove svog radnog mjesta. Različite potkategorije radnika u djelatnostima od kojih zavisi svakodnevni život imaju različita prava i obaveze. Za neke se može odrediti radna obaveza. Tako, kad je npr. medicinsko osoblje u pitanju, radna obaveza i posebni zadaci mogu se odrediti i u privatnoj praksi. A za neke važe posebna ograničenja; pa npr. taksisti u automobilima mogu prevoziti samo jednu osobu, i to iza vozača uz nošenje maske i rukavica i za putnika i za vozača. Jednako i za sve ostale zaposlene čiji rad je nužan za svakodnevni život cjelokupnog stanovništva važe posebne mjere prilagođene za konkretnu proizvodnu ili uslužnu djelatnost.

Civilna zaštita

Osobe koje su pozvane u civilnu zaštitu, obavezne su se odazvati tom pozivu. Lica koja su zaposlena, a budu pozvana na vršenje poslova civilne zaštite imaju pravo na novčanu naknadu koju obračunava i isplaćuje organ koji ih je pozvao. Naknade su u neto iznosu, dok doprinose uplaćuje matična firma zaposlenika. I nezaposleni imaju pravo na isplatu određene naknade,a svi pripadnici civilne zaštite imaju i druga prava shodno pozitivnim propisima (npr. zbog povrede na radu u civilnoj zaštiti i sl.).

Poslodavci, privrednici i obrtnici
U finansijskom smislu, ova kategorija u cjelini trpi najveći udar. Isti su obavezni podvrgnuti se svim naredbama i mjerama što za mnoge od njih znači potpuni gubitak prihoda na određeno vrijeme. Obaveza svih je da se stave na raspolaganje civilnoj zaštiti u ovakvoj situaciji, kao i da stave na raspolaganje sve raspoložive resurse, prema planovima zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na ugroženim područjima. U takvom slučaju postoji pravo na određeno obeštećenje.

Vanredna situacija neminovno ostavlja posljedice i po radne odnose. U takvim slučajevima mora doći do smanjenja radnog vremena, smanjenja plaće, do plaćenog i neplaćenog odsustva, neplaniranog korištenja godišnjeg odmora, kao i otkaza. Sve navedeno mora biti pokriveno određenim aktima shodno pravilima radnog zakonodavstva.

Karantin, izolacija, nadzor.

Karantin predstavlja potpuno izmještanje osobe izvan svog doma i socijalnog kruga, uz restriktivno ograničavanje kretanja. Osoba se smješta u za to posebno namijenjene prostorije i iz istih ne može izaći dok joj je određen karantin. Prema zakonu troškovi karantina padaju na teret budžeta Federacije.
Popularno nazvana „samoizolacija“, u zakonu je definisana kao „kućna izolacija“. Ova mjera nije tako restriktivna, ali podrazumjeva zabranu napuštanja vlastite kuće ili stana. Takvim osobama je policija ovlaštena „pokucati“ na vrata i ukoliko ih ne zatekne kod kuće, ova lica mogu biti kažnjena.  Po zakonu troškovi kućne izolacije padaju na teret budžeta Kantona.

Pod zdravstvenim nadzorom su obično vozači i druge profesije čiji rad se ne može prekidati. Za ova lica nije posve izvjesno da su kliconoše, niti su razvili simptome bolesti, pa time i ne predstavljaju posebnu prijetnju. Ova lica imaju obavezu svakodnevnog javljanja zdravstvenim radnicima radi praćenja njihovog stanja, a dužni su pridržavati se i drugih pojedinačno određenih uputa za osobu pod zdravstvenim nadzorom.
Karantin, izolacija, nadzor se određuju rješenjem nadležnog organa. Žalba se može izjaviti protiv takvog rješenja, ali ista ne zadržava izvršenje rješenja.

Mlađi od 18 i stariji od 65 godina
Ove dobne skupine su posebno pogođene mjerom potpune zabrane kretanja jer im je zabranjeno kretanje (i pješice i bilo kojim prevoznim sredstvom) tokom 24 sata svakog dana. To praktično znači da ove dvije kategorije ne smiju napuštati stanove i kuće, odnosno smiju izići najdalje do granica svog dvorišta i ako to prekrše, podložni su kaznama. Kad su u pitanju maloljetnici, za kršenje zabrane odgovaraju njihovi roditelji ili staratelji.

Ostale kategorije

Naredbom je zabranjeno kretanje svih građana u periodu od 18,00 do 5,00 sati. Realizacija ove naredbe se izvršava shodno propisima o javnom redu i miru i za kontrolu toga je nadležna policija. Također, postoji zabrana kretanja i zadržavanja na otvorenom prostoru više od jedne osobe na udaljenosti manjoj od 1,5 metra. I za ovu kontrolu je nadležna policija.

Posljedica kršenja mjera – prekršaj

Pored naredbi nadležnih policijskih, inspekcijskih i sličnih organa, u vanrednim situacijama svi su dužni izvršavati i naredbe nadležnih štabova civilne zaštite (općinskog, gradskog, kantonalnog i federalnog). Za kršenje naredbi i nepostupanje po mjerama najčešća posljedica je prekršajna odgovornost i novčana kazna.
Možda najčešći prekršaji koji se dešavaju je prenošenje lažnih vijesti od strane građana, te kršenje tzv. „policijskog sata“ i zabrane kretanja. I pravna lica i obrtnici se mogu kazniti za prenošenje lažnih vijesti, kao i odgovorno lice u pravnom licu. Kazniti se može građanin koji ne nosi lična sredstva zaštite (npr. maska), kada je to naređeno.

Za nepostupanje po naredbama nadležnih organa u vlastitom poslovnom prostoru (npr. trgovački centri) i neprijavljivanje kršenja od strane drugih, pravno lice ili obrtnik je podložan novčanoj kazni, kao i odgovorno lice u tom pravnom licu. Jednako tako mogu biti kažnjene i zdravstvene ustanove i njihovo odgovorno lice.
Raspon svih ovih kazni je do 1.200 KM za fizička lica, do 10.000 KM za pravna lica i do 2.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu. Dio kazni za obrtnike (i nosioce privatnih zdravstvenih praksi) može se izreći u visini do 8.000 KM.
Kazne za lica koja ne poštuju naredbu o izolaciji ili prekrše odrebe zdravstvenog nadzora iznosi do 2.000 KM. Do 2.000KM iznosi kazna i za liječnike i druge zdravstvene radnike koji naprave prekršaj iz svog domena rada.

Svi navedeni iznosi su orjentacionog karaktera za područje Unsko-sanskog kantona.
Općinskim i gradskim odlukama mogu se propisati i dodatni prekršaji i novčane kazne.
Za sve prekršaje koje učine maloljetnici odgovorni su njihovi roditelji ili staratelji.
Ukoliko „prekršitelj“ ne prihvati prekršajni nalog, isti može tražiti pred sudom odlučivanje o prekršaju.

Krivična odgovornost

Pojedinci mogu biti krivično gonjeni zbog počinjenja krivičnih dijela kao što je prenošenje zarazne bolesti, nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije, kao i za zapošljavanje lica oboljelih od zarazne bolesti. Krivična odgovornost je propisana za nesvjesno liječenje, samovoljno liječenje, nepružanje medicinske pomoći i nadriliječništvo. Za neke od ovih dijela propisana je novčana kazna, a za druge i blaža kazna zatvora. Međutim, ukoliko je ovakvim krivičnim djelima prouzrokovana nečija smrt, kazna može biti višegodišnji zatvor.
Sprečavanje službene osobe u vršenju službene radnjetakođer predstavlja osnov za krivičnu odgovornost, pa je i tu je propisana kazna zatvora.

Prava građana i privrednika u vanrednim situacijama

U ovakvoj situaciji prvenstveno pravo građanina je da se ne zarazi i ne razvije bolest. Obaveza građanina je da koliko god može spriječi prenošenje zarazne bolesti. Cilj poduzetih mjera jeste upravo to dvoje. Međutim, u vremenu vanrednih situacija, zbog različitih razloga može doći do kršenja osnovih prava pojednica, ali i kolektiva (preduzeća, organizacije i sl.). Bez obzira na vanredne okolnosti, mora postojati određen stepen pravne zaštite i pojedinca i kolektiva. Sve poduzete mjere trebaju biti provedene u cilju zaštite zdravlja i života ljudi, ali i sprečavanja drugih vrsta štete. Već sada je nastupila značajna šteta po proizvodni i uslužni sektor, a ta šteta će se nastaviti i kada epidemija prođe. Cilj države i društva treba biti ljudsko zdravlje. Međutim, važan cilj treba biti i održavanje vitalnosti privrede, održavanje zaposlenosti i socijalne stabilnosti (isplata naknada, penzija itd.), kao i očuvanje dostignutog nivoa ljudskih prava (privatnost, nediskriminacija itd.) i funkcionalnog pravnog okvira. Iako se radi o vanrednoj situaciji, prava pojedinaca i kolektiva ne smiju ostati nezaštićena.

Preuzeto: http://www.advokati-bk.com

Loading...
Tags

Slični članci

Back to top button
Close