Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je početkom 2019. godine prihvatila inicijativu Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) za usvajanje zakona o civilnim žrtvama rata FBiH, te zadužila entitetsko ministarstvo rada i socijalne politike da u svoj Program rada uvrsti ovu inicijativu i započne na njoj raditi. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ove godine je izradilo Nacrt zakona o civilnim žrtvama rata FBiH i dostavilo ga Savezu logoraša BiH, piše BIRN.
U Savezu logoraša BiH navode kako su nakon toga i oni sačinili radnu verziju zakona o civilnim žrtvama rata FBiH.
“Mi bismo prije svega djelovali na osiguranju zdravstvene zaštite, pružanja određenih rehabilitacijskih usluga, s obzirom da je to populacija koja se susreće sa sve intenzivnijim djelovanjem posttraumatskog stresnog sindroma (PTSP), populacija koja stari i umire. Mislim da bi nakon usvajanja adekvatnog zakona žrtve dobile neku vrstu satisfakcije (…) s obzirom da je teško očekivati da na nivou BiH bude usvojen zakon o žrtvama tortute”, kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović.
Omerović navodi kako u Savezu paralelno rade na usvajanju krovnog zakona na nivou države, kojim bi bile ispunjene obaveze naše zemlje prema međunarodnoj zajednici.
“Zakonom na nivou Federacije su konkretizirani zahtjevi i prava civilnih žrtava rata. Okvirni zakon na nivou zemlje bi imao manji broj članova i dodatno bi osigurao poštivanje prava žrtava koja su definisana entitetskim zakonima”, objašnjava Omerović.
Zlatko Prkić, član Predsjedništva Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, kaže kako oni nisu bili uključeni u donošenje ovog zakona na nivou Federacije. Ipak kaže da Hrvatska udruga logoraša podržava svako zakonsko rješenje koje će doprinijeti boljem statusu žrtava.
“U ovakvoj političkoj situaciji ćemo teško doći do zakonskog rješenja na nivou Bosne i Hercegovine. Mi smo jedno vrijeme bili blizu dogovora u Federaciji, ali je to pokvarila politika. Što se tiče nas u Hrvatskoj udruzi logoraša, interes svih žrtava treba da bude veći nivo prava od onog koji sada imamo”, kaže Prkić za BIRN BiH.
Dvadeset šest godina nakon rata, prava žrtava ratne torture nisu adekvatno obuhvaćena ni jednim zakonom. Komitet protiv torture Ujedinjenih nacija je od 2004. godine do danas u više navrata upućivao preporuke državnim vlastima BiH da hitno usvoje zakon o pravima žrtava torture. Međutim, Bosna i Hercegovina do danas nije donijela jedinstven zakon kojim bi regulisala prava žrtava torture.
Zakon o pravima žrtava torture BiH je bio jedna od obaveza i po Strategiji za tranzicijsku pravdu, na čije se usvajanje čeka više od deset godina, o čemu je BIRN BiH ranije pisao. Vizija Strategije tranzicijske pravde, kako stoji u nacrtu dokumenta, jeste da se u svim segmentima društva uspostavi otvoren, funkcionalan i produktivan dijalog o prošlosti BiH, s ciljem sprečavanja budućih manipulacija, postizanja satisfakcije za žrtve i uspostave efikasnih, profesionalnih, reprezentativnih i kredibilnih javnih institucija.
Na nivou Republike Srpske 2018. godine je usvojen Zakon o zaštiti žrtava ratne torture, kojim je stvoren okvir za regulisanje statusa i prava žrtava ratne torture, ali isključivo licima koja imaju prebivalište u ovom entitetu.
U Federaciji BiH su prava civilnih žrtava rata jednim dijelom riješena Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom.
Nacrtom zakona o zaštiti civilnih žrtava rata FBiH definisani su pojam i prava civilnih žrtava.
