PredstavniÄki dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je zahtjev VijeÄa ministara BiH da se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o plaÄama i drugim naknadama u sudskim i tužilaÄkim institucijama na nivou BiH razmatra po hitnom postupku, …
… ali je zbog nedostatka entitetske veÄine prilikom glasanja, ovaj zahtjev upuÄen Kolegiju Doma na usaglašavanje.
VijeÄe ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona kojim se, kako je navedeno iz te institucije, provodi odluka Ustavnog suda BiH.
Dopunama zakona, koji je predložilo Ministarstvo pravde, vrši se ujednaÄavanje prava na troškove smještaja i naknade za odvojeni život struÄnog osoblja u pravosudnim institucijama s nosiocima pravosudnih funkcija, sudijama i tužiocima na nivou BiH, a radi osiguranja principa nezavisnosti pravosuÄa.
Istovremeno se uvodi naknada za obavezno dežurstvo ili pripravnost za rad sudijama i tužiocima, a njenu visinu, uvjete i naÄin ostvarivanja definirat Äe VijeÄe ministara BiH posebnom odlukom.
Iz VijeÄa ministara BiH navode da je Ustavni sud BiH ranijom odlukom utvrdio da Zakon o plaÄama i drugim naknadama u sudskim i tužilaÄkim institucijama na nivou BiH nije u skladu s odgovarajuÄim odredbama Ustava BiH, Protokola uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i MeÄunarodnog pakta o graÄanskim i politiÄkim pravima, zbog toga što ne sadrži odredbe o pravu na troškove smještaja i naknadu za odvojeni život za struÄno osoblje u pravosudnim institucijama BiH.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je, obrazlažuÄi zahtjev za razmatranje predloženog zakona po hitnom postupku, kazao da se radi o jednostavnim dopunama kojima se provode odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kao i odluke Ustavnog suda BiH.
– Isto tako, BiH svakodnevno trpi štetne posljedice, obzirom da suci, tužitelji kao i struÄno osoblje redovno tuže, te pored glavnice nanosi se šteta proraÄunu BiH u vidu zakonske zatezne kamate i sudskih troškova – naveo je Bunoza i predložio da se o ovome zakonu raspravlja po hitnom postupku.
Poslanik Šemsudin MehmedoviÄ je kazao da je, po presudi Ustavnog suda zbog diskriminacije izmeÄu sudija, tužilaca i zaposlenika sudova u BiH oÄigledna diskriminacija po pitanju primanja, odnosno naknade za odvojeni život, što suci i tužioci imaju, a zaposlenici nemaju.
– Obzirom na presudu Ustavnog suda zbog te diskriminacije, ovo je pokušaj da se izjednaÄe prava. U redu je da se napravi jedna pravedan sistem. MeÄutim, nema potrebe za hitnost ovog zakona iz razloga što, ovo Äe tek otvoriti jednu Äitavu lepezu zahtjeva da zaposlenici i u ostalim institucijama BiH izjednaÄe svoja prava sa šefovima, ministrima, direktorima, zamjenicima itd. – kazao je MehmedoviÄ.
Dodao je kako misli da je primjerenije ukinuti to pravo svima – šefovima, ministrima, zastupnicima i sudijama i tužiocima, nego otvoriti jedan proces “koji Äe sigurno dodatno ugroziti budžet BiH”.
– Smatram da je na taj naÄin lakše zadovoljiti pravdu. Ako usvojimo eventualno ovo zakonsko rješenje mislim da Äemo napraviti jednu veliku medvjeÄu uslugu budžetu BiH – naveo je MehmedoviÄ.
Poslanik Jasmin EmriÄ takoÄer je iznio mišljenje da ovaj zakon ne bi trebao danas biti razmatran po hitnom potupku iz razloga što on i nema tako visok stepen hitnosti kao što je naglasio ministar, a nije ni tako jednostavan da se može u jednom Äitanju usvojiti.
– Predlažem da zakon ide u redovnu proceduru, a da onda kroz komisije možemo i amandmanski djelovati radi popravljanja predloženog rješenja – kazao je EmriÄ.
Poslanik Predrag Kožul je iznio mišljenje da predloženi zakon zadovoljava oba kriterija hitnosti iz Poslovnika PredstavniÄkog doma.
– Vrlo je kratak, relativno jednostavan i tiÄe se presude Ustavnog suda BiH. Mi kao Parlament veÄ kasnimo u rokovima sa implementiranjem presude Ustavnog suda – naveo je Kožul, dodajuÄi da je to razlog za hitnost.
Poslanik Šerif Špago je kazao da Klub poslanika SDA smatra da je presuda Ustavnog suda koja je donesena u martu prošle godine sa rokom implementacije od šest mjeseci, trebala biti implementirana prije pola godine.
– Mi Äemo kao klub podržati da ovaj zakon ide po hitnom postupku, ne ulazeÄi u meritum zakona u smislu rješenja koja su navedena, nego zbog zakonske i ustavne obaveze da se presude Ustavnog suda moraju ispoštovati onako kako su donesene – naveo je Špago.
(Vijesti.ba / FENA)