U Bosni i Hercegovini najavljuje se novo poskupljenje mesa, a kako tvrde farmeri, u narednom periodu nije isključena ni nestašica mesa. U Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da se uvoz i izvoz mesa odvija normalno, a u Upravi za indirektno oporezivanje BiH da meso može uvoziti svako ko ima uredne dozvole za obavljanje ovog posla.
Proizvođači i prerađivači ističu da je proizvodnja mesa, odnosno uzgoj stoke, nije više isplativ posao i da imaju gubitke, a da nadležni u BiH do sada nisu našli za shodno da adekvatno pomognu uzgajivačima.
– Pošto uvozimo meso, cijene u BiH diktira evropsko tržište. Domaća proizvodnja mesa bukvalno je ugašena jer se ne isplati, a niko u državi ne vodi računa da se sačuva domaća proizvodnja. Malo mesa što ćemo izvoziti iz BiH u Tursku je sve što je ostalo od naše proizvodnje, jer taj dio koji se utovi u našoj zemlji odlazi u Tursku, pa će BiH opet zavisiti od uvoza mesa iz Evropske unije. U Federaciji BiH godišnje se utovi samo osam hiljada grla i to je poražavajući podatak. Više od 90 posto mesa u BiH se uveze iz Italije, Francuske i Njemačke – kaže Admir Kahriman, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.
On tvrdi da uvozno meso nije jeftinije od domaćeg, ali lošije kvalitete je i skuplje.
– U našim tržnim centrima možete kupiti uvozno meso od najlošijih dijelova mesa jednog bika. To vam je prednji dio od plećke, vrata i ostalih dijelova, a Evropa sebi zadrži butove, rebra, flam, i ne dozvoljavaju izvoz ovog kvlitetnog mesa. U BiH se farmerima plaća 5,80 maraka po kilogramu žive vage junetine. Od 500 kilograma žive vage bika može se dobiti oko 280 kilograma mesa. Vidite koliko prerađivači plate meso, a po kojoj ga cijeni prodaju u mesnici, a cijene kilogram junetine i po 20 maraka. Svi tu zarađuju ogromne novce, samo farmeri ne mogu izvući ni ono šta su potrošili na uzgoj bikova, a u Federacaiji BiH godišnje se utovi samo osam hiljada grla – kaže Kahriman.
Farme za proizvodnju mesa gase se svakodnevno u cijeloj BiH i niko, pa ni naši saogovornici ne znaju koliko još farmi proizvodi meso u državi, jer gasi ih uvoz i niska otkupna cijena mesa.
– Proizvođači i uzgajivači svih vrsta mesa odustaju od posla koji svakodnevno pravi samo gubitke. Nema više u selima ljudi, gotovo je sa proizvodnjom mesa i sasvim je normalno da će biti nestašica mesa u BiH. Prema našim podacima, u RS-u ima oko deset hiljada bikova i otkupna cijena po kilogramu žive vage je oko šest maraka plus PDV. Nećemo moći uvoziti meso ni iz Evropske unije u kojoj je pala proizvodnja mesa za 13 posto – izjavio je za Faktor Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS-a.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvoza mesa i mesnih prerađevina u 2022. godini je iznosila 127,4 miliona KM, što je za 15 posto više u odnosu na 2021. godinu. Vrijednost uvoza mesa i mesnih prerađevina u periodu 2022. godine je iznosila 517,9 miliona KM, što je za 29,11 posto više u odnosu na 2021. godinu.
Sudeći prema ovim zvaničnim podacima ne bi trebalo biti problema kada je u pitanju uvoz i izvoz mesa ukoliko posmatramo ukupnu količinu izvoza mesa i mesnih prerađevina u 2022. godini, koja je za 7,03 posto veća u odnosu na 2021. godinu, pojašnjavaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
– Međutim bilježi se pad i količinski i vrijedonosno kod sljedećih proizvoda: goveđe meso, svježe ili rashlađeno 65,35 posto, goveđe meso smrznuto 98.13 posto, kobasice i slični proizvodi 5,34 posto te konzervirani proizvodi 12,98 posto. Bilježi se i značajan rast izvoza mesa peradi i to količinski 58 posto, a vrijedonosno 178 posto te svinjsko meso 624 posto. Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene mesa i mesnih prerađevina u 2022. godini je 645,3 miliona maraka. Pokrivenost uvoza izvozom u 2022. godini iznosila je 25 posto – ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, top pet izvoznih tržišta u 2022. godini za meso svježe i rashađeno bili su Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Turska i Makedonija. U odnosu na 2021. godinu, glavna tržišta su ostala ista, međutim posmatrajući vrijedonosno i količinski izvoz u 2022. godini, bilježi se pad izvoza u Tursku za 54 posto.
Top pet uvoznih tržišta u 2022. godini bila su: Italija, Holandija, Poljska, Njemačka, Austrija. Uvoz iz ovih zemalja u 2022. godini je rastao vrijedonosno, ali ne i količinski.
Ko može uvoziti meso u Bosnu i Hercegovinu, pitali smo u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.
– Pravo uvoza imaju osobe registrovane za obavljanje poslovne djelatnosti iz oblasti mesne industrije, a prilikom uvoza moraju imati svu potrebnu dokumentaciju neophodnu za uvozno carinjenje. Uz ostalo, uvjerenje Ureda za veterinarstvo BiH, fito-sanitarne inspekcije i tržne inspekcije – pojasnili su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.