Stručnjaci iz SAD-a i Evrope upozorili su na opasnosti sintetičkih hemikalija i mikroplastike koje se povezuju s naglim porastom dječjih karcinoma i slučajeva autizma.
Upozorenje dolazi od grupe naučnika i liječnika iz 17 uglednih institucija koji su pozvali na globalno uvođenje strožih zakona za regulaciju više od 350 000 sintetičkih hemikalija koje se nalaze u svakodnevnim proizvodima poput odjeće, kozmetike i ambalaže za hranu.
Od 1950. godine, proizvodnja sintetičkih hemikalija povećala se čak 50 puta, a očekuje se da će se do 2050. utrostručiti. Istovremeno, stopa dječjih karcinoma porasla je za 35% u posljednjih 50 godina, dok su stope karcinoma kod starijih osoba u padu. Broj dijagnoza autizma također se utrostručio u proteklom desetljeću.
Stručnjaci ističu kako toksične hemikalije, poput BPA i PFAS-a (tzv. “zauvijek hemikalije”), ugrožavaju zdravlje djece uzrokujući poremećaje poput astme, pretilosti i reproduktivnih problema. Ove hemikalije pronađene su u gotovo svim ljudskim organima, uključujući mozak, gdje izazivaju upale i hormonalne disbalanse, prenosi Index.
PFAS su mikroskopske tvari koje se koriste za izradu vodootpornih i neljepljivih premaza, poput tava i odjeće. Naučnici su dokazali da ove hemikalije prelaze placentu tokom trudnoće i ulaze u majčino mlijeko, čime dodatno izlažu djecu opasnosti. Studije su pokazale da izloženost majki arsenu povećava rizik od dječjih karcinoma za 38 %, dok izloženost PFAS-u tokom trudnoće povećava rizik od leukemije.
Za razliku od SAD-a, Evropa ima strože zakone o hemikalijama poput ftalata koji se koriste u kozmetici i ambalaži za hranu. Dok je u SAD-u još uvijek dopušteno devet ftalata u kozmetici, u Evropi je to ograničeno na jedan. Također, Evropa reguliše nivoe olova u dječjoj hrani, dok FDA nema obavezujuće limite za teške metale.
Dr. Philip Landrigan, epidemiolog i vodeći autor studije, istakao je: “Zagađenje sintetičkim hemikalijama i plastikom jedan je od najvećih globalnih izazova našeg vremena. Nastavak nekontrolisane proizvodnje ugrožava našu djecu i buduće generacije.”
Roditelji mogu smanjiti izloženost djece ovim hemikalijama biranjem proizvoda bez neljepljivih premaza, izbjegavanjem plastične ambalaže te pažljivim odabirom kozmetike i hrane. Stručnjaci naglašavaju važnost podizanja svijesti i pritiska na proizvođače kako bi se stvorilo sigurnije okruženje za buduće generacije.
(Vijesti.ba)