Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, treće zaredom, ali blago, jer se ulagači plaše da bi eskalacija carinskog rata mogla naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu svjetske privrede.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1.9 posto, na 73.63 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1.6 posto, na 69.36 dolara.
Početkom marta cijene su nafte pale na najniže nivoe u ovoj godini, ali od tada su porasle više od 6 posto, prenosi Hina.
To je ponajviše posljedica sankcija Washingtona. Prvo je prije desetak dana uveo nove sankcije na iransku naftu, a prošle je sedmice predsjednik SAD-a Donald Trump najavio nove 25-postotne carine kupcima venezuelanske nafte i plina.
S obzirom da su odavno na snazi sankcije na rusku naftu, jasno je da će najnovija ograničenja smanjiti ponudu na svjetskom tržištu. “Opskrba je zamjetno smanjena zbog mogućeg gubitka venezuelanske i iranske nafte”, kaže June Goh, analitičarka u kompaniji Sparta Commodities.
No, značajniji rast cijena nafte sprječavaju strahovanja od usporavanja rasta privrede, pa moguće i recesije, što bi oslabilo potražnju.
Naime, prošle je sedmice Trump najavio carine od 25 posto na uvoz svih automobila od početka aprila, a ovih će dana objaviti konačni plan o recipročnim carinama svim zemljama koje naplaćuju carine na uvoz američke robe.
Kako su mnoge zemlje, među ostalim, Kanada, Kina i Evropska unija, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata. “Raspoloženje su u velikoj mjeri prigušila strahovanja od trgovinskog rata i pojačana neizvjesnost u američkoj politici”, pišu analitičari JPMorgana u osvrtu na situaciju na tržištima.
Uprkos rastu tri sedmice zaredom, analitičari procjenjuju da će se cijene nafte u idućem razdoblju kretati u uskom rasponu jer se trgovci plaše da bi carinski rat mogao dovesti do jačanja inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast privreda, a time i na potražnju za energentima.
(Vijesti.ba)