Zemlje sjeverne Evrope okupljaju se u Beču u četvrtak kako bi stvorile zajednički front pred dvije godine intenzivnih pregovora o narednom sedmogodišnjem budžetu Evropske unije.
Ovo je prvi put da su najviši zvaničnici bogatijih zemalja EU — uključujući Francusku, Njemačku i nordijske zemlje — zajedno u istoj prostoriji kako bi izgradili strategiju povodom kontroverznog prijedloga Evropske komisije o budžetu od 1,816 milijardi eura, piše Politico.
Cilj je formirati blok prije razgovora sa zemljama poput Poljske, Španije i Italije koje zagovaraju veće trošenje, naročito na poljoprivredu i finansiranje siromašnijih regiona.
Od kada je budžet predstavljen 16. jula, zvaničnici su imali dovoljno vremena da prelistaju stotine stranica i počnu računati koliko će novca dobiti ili izgubiti prema novom planu trošenja Komisije.
Zvanični pregovori o budžetu tek su počeli, ali iza kulisa, službenici iz zemalja sa sličnim interesima već planiraju zajedničke poteze. Ministara neće biti na ovom okupljanju u Beču — oni će sljedeći put razgovarati o budžetu u oktobru na nivou EU.
Šta je cilj?
Tokom svakog budžetskog pregovaranja, zemlje sa sličnim interesima udružuju se da razviju zajedničke stavove, održavaju zajedničke sastanke sa Komisijom i dijele praktične zadatke poput testiranja formula za raspodjelu novca.
Konačni cilj je nadmudriti suparnički blok, pobijediti u pregovorima i usmjeriti ogromni EU budžet bliže svojim prioritetima.
“U terminima fudbala, ovo je izvođenje slobodnog udarca. To je nešto normalno”, rekao je za POLITICO poljski zastupnik u Evropskom parlamentu Janusz Lewandowski, koji je od 2010. do 2014. bio evropski komesar za budžet.
Jedinstvo je snaga
Umjesto da svako vodi vlastitu borbu, 27 zemalja EU se okuplja u dva velika bloka.
S jedne strane su bogate zemlje “neto platiše” — od Švedske do Francuske — koje uplaćuju više nego što dobijaju iz budžeta EU i generalno se zalažu za manji budžet.
S druge strane je blok poznat kao Prijatelji kohezije, široka alijansa južnih i istočnih evropskih zemalja, uključujući Italiju, Španiju i Poljsku, koje favorizuju veći budžet — naročito za “kohezijske fondove” koji pomažu siromašnijim regijama širom Unije.
“Kao i mnogo toga u svijetu, Višegodišnji finansijski okvir (MFF) nije definiran ekonomijom, već historijom”, rekao je Stefan Imhof, generalni sekretar Austrijskog saveznog ministarstva finansija, na jednom događaju ranije ovog mjeseca.
Postoje očite razlike unutar svakog bloka. Na primjer, neto platiše Francuska i Holandija imaju veoma različite stavove o pitanjima kao što je dug na nivou EU, koji Pariz podržava, dok ga Haga odbacuje.
Što se tiče poljoprivrednih subvencija, Francuska je bliža visoko trošećoj Poljskoj nego nekim članicama svog bloka.
Ipak, zemlje pokušavaju riješiti te razlike unutar svojih klubova, gdje se dogovaraju o ključnim stavovima kao što je ukupna veličina budžeta.
Grupu koja se sastaje u Beču u četvrtak predvode dvije najveće sile EU.
“Na kraju, to su Francuska i Njemačka koje se dogovaraju o cifri, a mi ostali pratimo”, rekao je jedan diplomata EU iz zemlje neto platiše, koji je želio ostati anoniman da bi slobodno govorio.
U drugom bloku, Poljska obično vodi jer je najveći korisnik sredstava iz EU budžeta.
Međutim, dugogodišnje partnerstvo Varšave i Mađarske — s kojom dijeli ključne interese — narušeno je zbog sukoba sa premijerom Viktorom Orbanom, čiji je nazadak u demokratiji doveo do toga da Komisija zadržava milijarde eura pomoći.
To je otvorilo prostor za mediteranske zemlje — koje takođe podržavaju obilnu pomoć siromašnijim regijama — da preuzmu jaču koordinacijsku ulogu unutar koalicije.
Prvog septembra Malta je predsjedavala okupljanjem stručnjaka za budžet iz Prijatelja kohezije, što je postavilo temelje za prvi tehnički sastanak svih 27 zemalja EU dan kasnije.
Iskusni pregovarači za budžet tvrde da se ključne odluke donose na ovim neformalnim sastancima. Prošlog marta, neto platiše su dogovorile izdvajanje 175 milijardi eura za istraživački program Horizon — što je Komisija ubrzo potom i potvrdila — tokom neformalnog sastanka u Helsinkiju, prema riječima EU diplomate.
Gdje stoji Komisija?
Na marginama, Komisija će lobirati kod nacionalnih vlada da ostanu blizu njenog izvornog prijedloga tokom pregovora sa Savjetom i Parlamentom.
U narednim mjesecima, komesar za budžet Piotr Serafin — bivši poljski ambasador pri EU, koji dobro poznaje Savjet — će posredovati razgovore između neto platiša i Prijatelja kohezije.
Zaglavljeni između dva sukobljena bloka, komesar “vidi sve karte na stolu,” rekao je zvaničnik Komisije.
Iskusni pregovarač Lewandowski rekao je da komesar mora nastojati da “podijeli i vlada” (divide et impera), umjesto da konsolidira blokove u Vijeću.
Lewandowskijev savjet Serafinu, koji mu je bio pomoćnik dok je bio komesar, jeste da “pristupa zemljama pojedinačno … umjesto da se suprotstavlja dva velika bloka”, jer to slabi moć zemalja članica u odnosu na Komisiju.
Sa teškim i dramatičnim raspravama koje se očekuju, postoji samo nekoliko sigurnih stvari za pregovarače.
“Ovaj prijedlog Komisije neće biti ono na čemu ćemo se na kraju dogovoriti, svi će morati napraviti ustupke… (Ali) uvijek je postojala dogovor, i i ovaj put ćemo postići dogovor”, rekao je austrijski Imhof.
(Vijesti.ba)