Samo u prvih mjesec i po ove godine, zabilježeno je 11 pucnjava, u kojima su poginule dvije osobe, a ranjene još četiri. Nasilje se nastavilo i u narednim sedmicama. Nezamislivo prije samo nekoliko godina, ovi napadi ukazuju na rapidni pad grada i hitnu potrebu za snažnim političkim vodstvom.
Ali, kako konstatuje Politico, Brisel to nema.
Kompleksna politička struktura Belgije, sa višeslojnim nivoima vlasti, često je pogođena unutrašnjim sukobima. Kada sistemi funkcionišu, sve ide glatko, ali kada ne funkcionišu, nastaje paraliza – što je trenutno slučaj u Briselu. Devet mjeseci nakon izbora, grad još uvijek nema formiranu vladu.
Kriza nije pogodila samo borbu protiv kriminala. Projekti socijalnog stanovanja, infrastrukturni radovi, subvencije za nevladine organizacije i kulturne inicijative – sve je zamrznuto. Finansiranje centara za socijalnu pomoć, lokalne vlasti i policiju je u neizvjesnosti. Javni dug se gomila jednako brzo kao i kese sa smećem na ulicama.
– Radi se zaista o opstanku Brisela kao grada – izjavio je centristički zastupnik Christophe De Beukelaer.
Dug koji raste četiri miliona eura dnevno
Kako navodi Politico, mimo turističkih atrakcija poput Grand-Placea, čokoladnih dućana i pabova s belgijskim pivom, Brisel je grad na ivici kolapsa.
Javni dug glavnog grada iznosi više od 14 milijardi eura, a u ovoj godini se očekuje dodatno zaduženje od 1,6 milijardi. Prema belgijskom listu Bruzz, razlika između budžetskih prihoda i rashoda povećava se za 4 miliona eura dnevno.
De Beukelaer je bio jedan od rijetkih političara koji su pokušali ponovo pokrenuti pregovore o koaliciji, ali bezuspješno: – Sve se svelo na dječije prepirke tipa “s kim hoću, s kim neću”. To je nezrelo, kazao je za Politico.
Jezička podjela = politički ćorsokak
Belgija je podijeljena na tri regije: Flandriju, Valoniju i Brisel. Svaka regija ima vlastitu vladu. U Briselu, kako bi bile zastupljene obje jezičke zajednice, vlada mora imati većinu i među francuskim i među flamanskim (nizozemskim) strankama.
Nakon izbora u junu prošle godine, francuske stranke (MR, socijalisti i Les Engagés) brzo su postigle dogovor. Na flamanskoj strani, Zeleni su se usaglasili s partijama Vooruit, Open VLD i nacionalističkom N-VA, strankom novog belgijskog premijera Barta De Wevera.
Ali, francuski socijalisti su odbili bilo kakvu saradnju s N-VA, koju nazivaju “separatističkom i anti-briselskom”. Open VLD zauzvrat odbija da uđe u vlast bez N-VA. Rezultat: potpuna blokada.
– Francuske stranke se zavaravaju ako misle da mogu rješavati probleme Brisela bez saradnje s nacionalistima koji predvode saveznu vladu – izjavio je za Politico Frédéric De Gucht iz Open VLD-a.
Brisel bez kontrole?
Kako Politico ističe, Brisel je dodatno fragmentiran – podijeljen na 19 općina sa sopstvenim načelnicima i šest odvojenih policijskih službi. Savezna vlada Belgije sada želi te policijske snage ujediniti u jednu.
Političari u Briselu oštro se protive toj ideji, tvrdeći da je pravi problem manjak sredstava, a ne organizacijska struktura. Međutim, Open VLD tvrdi da je reforma logična i da ne treba biti flamanski nacionalista da bi se uvidjela prednost jedinstvenog sistema.
Pojedini političari čak pozivaju na to da se Brisel stavi pod direktnu kontrolu savezne vlade. No, kako navodi profesor političkih nauka Dave Sinardet, to bi bilo pravno gotovo nemoguće. U teoriji, federalne vlasti mogu uslovljavati finansijsku pomoć mjerama štednje – kao što je EU činila s Grčkom.
I dok se političari spore, nasilje se nastavlja. Samo prošlog petka, u ranim jutarnjim satima, desila se još jedna pucnjava u jugozapadnom dijelu grada.
– Stidim se političkog cirkusa – zaključio je De Beukelaer za Politico.
(Vijesti.ba)