Prije pet dana preminuo je Robert Badinter, francuski pravnik i bivši ministar pravosuđa. Danas je pokopan i njegovo ime je upisano u Panteon, gdje počivaju najveći francuski velikani, prenosi Guardian.
Badinter je objavio da se raspala Jugoslavija.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron povodom sprovoda je rekao da je Badinter bio “savjest” nacije. Badinter je u Francuskoj poznat po borbi protiv smrtne kazne i zakona koji je diskriminirao istospolne parove, prenosi Index.
Badinter je rođen u Parizu 1928. Njegovi roditelji su bili Židovi. Preselili su se u današnju Moldaviju. Ondje je Gestapo uhvatio njegovog oca i neke rođake koji su stradali u koncentracijskim logorima u Poljskoj. Badinter se s majkom vratio u Francusku gdje je ostao živjeti i postao ugledni pravnik. Bio je ministar pravosuđa i predsjednik Ustavnog suda.
Uveo je mogućnost žalbe Evropskom sudu za ljudska prava. Borio se za zatvorsku reformu. Bio je glas protiv mržnje općenito. Macron je obećao da će u ovom vremenu rastuće mržnje ostati vjeran Badinterovim humanističkim idejama.
Radi rješavanja jugoslavenske krize Evropska zajednica (EZ) pokrenula je u septembru 1991. mirovnu konferenciju, a njezinom arbitražnom komisijom predsjedao je Badinter. Arbitražna komisija Mirovne konferencije o Jugoslaviji 7. decembra 1991. donijela je mišljenje da je SFRJ u procesu raspada.
Komisija je bila mišljenja i da su granice bivših federativnih jedinica ujedno i državne granice novonastalih zemalja, koje se mogu mijenjati samo dogovorom. Članice EZ-a su 16. decembra 1991. odlučile u postojećim granicama priznati nezavisnost jugoslavenskim republikama, pa je 15. januara 1992. priznata nezavisnost Hrvatskoj i Sloveniji, a 7. aprila 1992. Bosni i Hercegovini.
U razgovoru za Novi list 2003. Badinter je kazao kako se Komisija “u prvome redu oslanjala na temeljne principe međunarodnog prava, što smo jedino i mogli u situaciji u kojoj je bilo očito da je država Jugoslavija, koja je dotad postojala, bila u stanju raspada”.
Hiljade ljudi okupile su se oko Ministarstva pravosuđa u Parizu gdje su se mogli upisati u knjigu žalosti.
Gaëlle Le Breton, 55-godišnja advokatica došla je iskazati poštovanje. Rekla je da ju je Badinter inspirisao da studira pravo. “Bio je nevjerovatan čovjek koji je vidio snagu u svakome i vjerovao da svi zaslužuju šansu da budu bolji bez obzira na to što su napravili”, rekla je. U knjigu je upisala: “Bio si naša savjest, naša sigurnost, naša inspiracija. Nek tvoja težnja za boljim svijetom, tvoja borba da očuvaš prava sviju, tvoja borba da unaprijediš pravosuđe, koja ti je bila tako draga i činila te tako nevjerovatno ljudskim, zauvijek živi u nama.”
Catherine Prevost-Meyniac, 54-godišnja profesorica ekonomije i menadžmenta iz Angersa doputovala je u Pariz da prisustvuje sprovodu. Rekla je: “Bilo mi je 12 godina kad sam slušala njegov govor u narodnoj skupštini i sjećam se da je to prvi put da sam vidjela oca da plače. Tada mi je dopustio da popijem čašu šampanjca. Badinter mi je predavao kad sam studirala pravo. Nije se radilo samo o ukidanju smrtne kazne. Dekriminalizirao je homoseksualnost i ukinuo specijalne sudove. Njegova predanost, humanost, odlučnost, strpljenje i bijes prema nepravdi bili su nepokolebljivi.”
Bruno Chesné, 75-godišnji arhitekt rekao je: “Danas nema osobe njegove veličine. Ova vrsta osobe jednostavno više ne postoji. Poput njega i ja sam ljevičar, tako da smo u istom političkom taboru. Poštivao sam način na koji je radio stvari, činjenicu da je zauzeo stav i djelovao shodno njemu.”
(Vijesti.ba)