Koliko su mine zaostale iz proteklog rata u našoj zemlji prijetnja normalnom, svakodnevnom životu? Slučaj 19- godišnjeg Mehmeda Hasanamidžića, mladića iz Doboja stradalog od mine, potresao je javnost u Bosni i Hercegovini, a njegova tragična sudbina tako skrenula pažnju i na ovo važno pitanje.
Tim povodom portal Vijesti.ba kontaktirao je Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) kako bismo dobili odgovor: Zašto čak i tri decenije nakon završetka rata BiH još uvijek nije kompletno deminirana?
Problemi deminiranja u BiH
Tu se, ističu, deminerima na putu nalaze razne prepreke i problemi, a jedan od važnijih jeste i kvalitet minskih zapisnika prema kojima se u velikom broju slučajeva ne može utvrditi tačna lokacija minskog polja, oblik i raspored mina na terenu.
“Deminiranje je težak, spor, mukotrpan i prije svega opasan posao. U bazi podataka BHMAC-a u operativnoj upotrebi je još 8.544 minskih zapisnika o minskim poljima dok je od početka deminiranja uklonjena minska opasnost na 10.560 minskih zapisnika. Na minskim zapisnicima su evidentirane grupe mina ili pojedinačno postavljene mine obično nepoznatog rasporeda”, ističu iz Centra za uklanjanje mina (BHMAC) u razgovoru za Vijesti.ba.
Takođe, tačan pravac i položaj mina otežava i promjena konfiguracije terena usljed proteka vremena, dok identifikaciju sumnjivih područja otežavaju nedostupni, odnosno nefunkcionalni zapisi o minskim poljima, sve teža identifikacija preostalih minskih polja koja su uglavnom u brdsko-planinskim nepristupačnim područjima, kao i nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena.
“Pored navedenih poteškoća niz je drugih razloga, najčešće postavljenih u uzročno posljedičnoj vezi, koji utiču na dinamiku procesa deminiranja u Bosni i Hercegovini, a odnose se na: finansijska sredstava koja su neophodna za provođenje protivminskih aktivnosti/deminiranja, zakonsku regulativu, ljudske resurse i materijalno tehnička sredstava”, objašnjavaju iz BHMAC-a za Vijesti.ba.
Istovremeno, za raspoloživa finansijska sredstva prioritetizacija se vrši temeljem nivoa ugroženosti i nivoa rizičnosti minski sumnjivih područja u saradnji sa predstavnicima lokalnih organa vlasti.
Pregled sumnjive površine po administrativnim regionima
Kakvi su dosadašnji rezultati?
Iz BHMAC-a još navode i kako je od početka provođenja operacija tehničkog izviđanja i čišćenja mina u Bosni i Hercegovini od 1996. godine zaključno sa julom 2025. godine vraćena na sigurno korištenje površina od 3.379 km2, a pronađeno i uništeno ukupno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovskih mina i 71.876 komada ESZR.
Šta i kako dalje?
Nadalje, navode, koraci koje BHMAC poduzima, odnosno koji se trebaju preduzimati u narednom periodu za ubrzanje procesa deminiranja su:
- Intenzivirati saradnju sa donatorima i svim relevantnim institucijama i organizacijama uključenim u protivminski proces, međunarodnim subjektima i donatorima, a u cilju promocije i poboljšanja rada BHMAC-a, povećanja stepena razumijevanja i interesovanja za protivminske akcije u Bosni i Hercegovini, kao i podizanja svijesti i povjerenja domaćih i međunarodnih aktera.
- Finansiranje protivminskih akcija od strane svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini uključujući i lokalne zajednice.
- Donošenje Zakona o protivminskom djelovanju u Bosni i Hercegovini koji je usaglašen sa IMAS i kojim je definisana bolja koordinacija među nadležnim institucijama, veći anganžman svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, uključujući i lokalne zajednice u finansiranju protivminskih akcija u Bosni i Hercegovini. Takođe, Zakon treba da sadrži i niz drugih odredbi kojima se utiče na dinamiku procesa deminiranja uključujući i bolji status deminerskog osoblja i osoblja BHMAC-a.
- Povećanje budžeta BHMAC-a i donošenje podzakonskih akata kojima bi se riješila problematika u pogledu ljudskih i materijalno tehničkih sredstava.
- Povećati stepen angažovanja, produktivnost i efikasnost deminerskih kapaciteta na državnom i entitetskom nivou.
(Vijesti.ba)