Međunarodna zajednica više nego ikada prije pokazala je svu svoju jalovost i bezidejnost. Nisu izostale ni prirodne katastrofe od kojih nije bio izuzet nijedan dio svijeta.
Godina 2023. bila je teška. Ako je na svjetskoj političkoj sceni ičega nedostajalo, onda su to bile dobre vijesti i barem malo optimizma.
Od ukrajinske protuofenzive očekivalo se mnogo, no donijela je malo, i to uz visoku cijenu. Mete se ne biraju.
– Danas su ruski teroristi izveli napad koji se ne može nazvati ni životinjskim činom – jer to bi bila uvreda životinjama. Namjerni raketni napad na selo u regiji Harkiv, na običnu trgovinu i kafić. Poginulo je više od 50 osoba, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
Zapad uvjerava Kijev da neće ostati sam.
– Putin je mislio da je Ukrajina slaba i da je Zapad podijeljen. On računa da se nećemo držati zajedno. Vjerujem da on to sada ne misli, govorio je Joe Biden, američki predsjednik.
Zapad se ipak umorio od Ukrajine i njezinih problema. Američki Kongres blokirao je obećane milijarde dolara pomoći, ni Europa nije bolja. Bruxelles je otvorio pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom.
Bliski istok
Bliski istok izgledao je obećavajuće do septembra 2023. No 7. oktobra sve se promijenilo. Vojno krilo palestinskog Hamasa, koji upravlja pojasom Gaze, izvelo je najbrutalniji napad na Izrael u više od 7 desetljeća njegova postojanja. 1200 ubijenih Izraelaca, otmica više od 240 osoba rezultirali su žestokim izraelskim razaranjem Gaze.
– Građani Izraela, mi smo u ratu, ne u operaciji ili borbenim akcijama, nego u ratu, rekao je tada Benjamin Netanyahu, izraelski premijer.
U dva mjeseca sukoba poginulo je više od 21 hiljada ljudi, deseci hiljada su ozlijeđeni, a više od 100.000 zgrada sravnjeno je sa zemljom. I to nije sve, Palestinci, koji gotovo i ne primaju pomoć, na rubu su gladi i prijete im epidemije.
Zapad je pokazao potpunu nemoć. Slaže se jedino u tome da se bliskoistočni problem može riješiti isključivo stvaranjem dviju samostalnih država.
Razorni zemljotres
Tursku i Siriju pogodio je zemljotres jačine 7.8 prema Richteru, jedan od najsmrtonosnijih u 21. stoljeću, koji je odnio 60.000 života.
Klimatski ekstremi
Danil, Freddy, Lee, Otis, Tammy, Ophelia – nazivi su ciklona, uragana, tajfuna i oluja koji su se izmjenjivali i harali diljem svijeta. Zajedničko im je pustošenje, velike ljudske žrtve i teško procjenjiva materijalna šteta.
Temperature u svijetu rušile su sve rekorde. Klimatolozi tvrde da tako visoke nisu bile posljednjih 125 hiljada godina. Nije bilo dijela svijeta u kojem nisu ostavile ekstreman trag – izbijali su požari, suše, poplave. Dobro je to što su porasla ukupna ulaganja u čistu energiju, no proizvodnja fosilnih goriva i emisija i dalje raste.
Kraj epidemije
U maju je Svjetska zdravstvena organizacija zbog drastičnog pada broja oboljelih od COVID-a proglasila kraj pandemije. U tri godine odnijela je oko 7 miliona života, no stvarni brojevi otprilike su tri puta veći, smatraju stručnjaci.
Indija je, preskočivši Kinu, postala najmnogoljudnija zemlja.
Svjetska politička scena ostala je bez Silvija Berlusconija, Henryja Kissingera, Marttija Ahtisaarija…
(Vijesti.ba/HRT)