Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas da odluka Evropskog vijeća o otvaranju pregovora s BiH predstavlja poticaj za tu zemlju da nastavi s reformama, ocjenjujući izmjenu Izbornog zakona i prestanak prakse preglasavanja Hrvata ključnima za taj put.
U intervjuu za Radio televiziju HB iz Mostara Plenković je rekao kako je bio izuzetno zadovoljan jer se uspjelo uvjeriti druge kolege u Evropskom vijeću da odobre otvaranje pregovora s BiH.
“Ova odluka na najvišem nivou predsjednika država i vlada je sjajan poticaj za daljnje reforme i hvatanje koraka za ulazak BiH u konvoj kojemu su se nešto ranije priključile Ukrajina i Moldavija”, rekao je Plenković.
Pojasnio je kako je prije zasjedanja Evropskog vijeća lobirao kod zvaničnika Nizozemske, Švedske, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburga koji su imali rezervu prema bosanskohercegovačkom napredovanju prema EU.
Po hrvatskome premijeru, izuzetno konstruktivnu ulogu u odobravanju otvaranja pregovora s BiH imao je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
Plenković je jučer u Zagrebu primio ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića kojem je čestitao na odluci Evropskog vijeća o otvaranju pregovora s BiH, naglasivši da je osobno vrlo sretan zbog te činjenice.
Hrvatski premijer vjeruje da BiH može ubrzano napredovati prema EU provodeći reforme te je ocijenio Izborni zakon i prestanak preglasavanja Hrvata ključnim prioritetom.
“Izborni zakon je temelj. Za mene kao predsjednika Vlade i HDZ-a je ključno da se riješi legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH jer ta anomalija postoji od 2006. To nije dobro. To je poruka nepoštovanja prema jednom konstitutivnom narodu i izvrtanje duha, slova i dogovora iz Daytona”, rekao je hrvatski premijer.
U četiri navrata je na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima dominantno Bošnjaka biran Željko Komšić s kojim hrvatski vrh izbjegava sastanke.
Plenković je stao u odbranu predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora te zemlje Dragana Čovića, kojega su u više navrata kritikovali predstavnici američke administracije.
Čović insistira na uspostavi plinske kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi izgradila i upravljala novim plinovodom preko kojega bi se BiH trebala spojiti s Hrvatskom, dok američki zvaničnici insistiraju da to bude kompanija BH Gas iz Sarajeva.
Plenković je pojasnio kako je strateški interes Hrvatske “kapitalizirati” LNG terminal na Krku, omogućavajući BiH diverzificiranje opskrbe plinom koja ga trenutno dobiva iz Rusije, te istodobno zaštititi interese Hrvata u BiH.
“Koje god rješenje bude nađeno u BiH, to treba biti rješenje u kojem Hrvati kao ravnopravan konstitutivan narod – budući da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje žive Hrvati u Bosni i Hercegovini – moraju imati ključnu ulogu. Za nas tu nema nikakve dvojbe. Zato smo tu podržali Dragana Čovića”, rekao je on.
Govoreći o održavanju parlamentarnih izbora izvan Hrvatske, premijer Plenković, koji je i lider HDZ-a, ocijenio je kako je hrvatski predsjednik Zoran Milanović “izabrao bizaran datum kako bi otežao glasanje Hrvata izvan Hrvatske”.
Milanović je raspisao izbore za srijedu, 17. aprila. “Ja vjerujem da će se mnogi Hrvati još više odazvati na izbore i glasati za HDZ”, rekao je.
Izrazio je očekivanje da će u XI. Izbornoj jedinici HDZ ponoviti rezultat s izbora 2020. i osvojiti sva tri saborska mandata.
(Vijesti.ba)
IZVOR