Od 8. novembra kada je Evropska komisija dala uvjetno zeleno svjetlo za početak pregovora BiH sa Evropskom unijom nije se ništa uradilo.
Upali smo u konfrontacije i dijametralno suprostavljene stavove, ocijenio je danas u razgovoru za Fenu, u povodu sutrašnjeg Političkog foruma na visokom nivou između EU i BiH, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH Haris Plakalo.
Po njegovim riječima, radi se o političkom forumu na visokom nivou između Evropske unije i BiH na kojem će biti prisutni predstavnici svih nivoa vlasti u BiH i razgovarat će se o putu BiH ka Evropskoj uniji, ispunjavanju 14 prioriteta, dakle o svim važnim temama koje je aktuelizirala Evropska komisija.
– U tom kontekstu se nadam da će biti približno ujednačeni stavovi predstavnika BiH iako imamo određene najave od nekih učesnika sutrašnjeg Političkog foruma da ne očekuju mnogo i da je već sada evidentno da ćemo imati neke dijametralno suprostavljene stavove – rekao je on.
Pojasnio je da misli da će predstavnici entiteta Republika Srpska temeljiti svoje stavove na ulozi visokog predstavnika i negirati uopće indikacije iz Izvještaja Evropske komisije o napretku BiH u kojim je taj entitet označen kao onaj koji najviše blokira procese integracija unutar BiH.
– Možemo očekivati da bude različitih stavova po tom pitanju, ali vidjet ćemo konkretne rezultate nakon završetka foruma – dodao je.
Kaže da je „polovičan optimista“, jer već postoje neke najave u vezi sa zasjedanjem Evropskog vijeća 15. decembra da neće biti baš tako kao što je bilo planirano ako se sjetimo odluke od 8. novembra kada je Evropska komisija dala uvjetno zeleno svjetlo za početak pregovora BiH sa Evropskom unijom.
– Zaista od tog datuma nije se ništa uradilo. Upali smo u konfrontacije i dijametralno suprostavljene stavove. Vidimo da se retorika sve više i više podiže što svakako generalno dovodi do zaosta u u evropskim integracijama u BiH – upozorio je Plakalo.
Upitan koliko nedavno usvojeni stav Nizozemske može biti prepreka da BiH otvori pregovore o priključenju, Plakalo kaže da ova zemlja ima jedan tradicionalan stav kada je generalno u pitanju proširenje Evropske unije. Ona je nekako „glavni kočničar“ tog procesa proširenja.
Kaže da oni svoje tvrdnje i odluke o glasanju u Evropskom vijeću temelje na osnovu argumenata i onoga što bi trebalo da bude ispunjeno, a nije ispunjeno i u tom kontekstu ne možemo da krivimo Nizozemsku s obzirom da je ta zemlja jasno naznačila da nisu stečeni dovoljni uvjeti koje je trebala ispuniti BiH da bi započela svoj pregovarački proces.
– Ja ću ipak ovdje podsjetiti da smo mi, kada smo 8. novembra dobili uvjetnu preporuku Evropske komisije dobili šansu da se o BiH razgovara na zasjedanju Evropskog vijeća 15. decembra. Nakon tog zasjedanja vidjet ćemo šta će Evropsko vijeće odlučiti. Nama je ostavljen rok do marta naredne godine do kada bi BiH trebala usvojiti određene zakone, prije svega u oblasti pravosuđa koje je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen istaknula tokom posjete Sarajevu. Nadam se da će biti snage da se usvoje ti zakoni bar do marta kada je najavljena ta evaluacija od strane Evropske komisije. Tada bismo mogli početi svoje pregovore zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom s obzirom da su one u istom paketu kao BiH – rekao je Plakalo za Fenu.
(Vijesti.ba / FENA)