Paradajz se smatra supernamirnicom.
Sadrži likopen i još oko deset hiljada korisnih sastojaka koji povoljno djeluju na naše zdravlje.
Likopen je među najjačim prirodnim antioksidansima, ujedno zaslužan za crvenu boju paradajza, štiti tijelo od slobodnih radikala, a paradajz ga sadrži više nego ijedna druga biljka.
Likopen usporava rast ćelija raka, također može sniziti holesterol pa tako pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Zanimljivo je da se količina likopena ne smanjuje termičkom obradom – povećava se, pa su najbolji izvori likopena kuhana jela od paradajza.
Ljekovito djelovanje ima zahvaljujući vitaminu C, karotenu, vitaminu B1, a sadrže i vitamin E. Uz vitamine u plodovima su i značajne količine mangana, željeza i bakra. Sok od paradajza snižava krvni pritisak, a povećava izlučivanje želučanih i crijevnih sokova, što pomaže u boljoj probavi. Preporučuje se u dijetama oboljelih od reumatičnih bolesti, gihta te srčanih i bubrežnih bolesti. Paradajz spada u porodicu pomoćnica (lat. Solanaceae), s krompirom, patlidžanom, paprikom i mnogim drugim biljkama. Sadrži alkaloide, tvar koju neki loše podnose, piše Čuvajzdravlje.ba
Paradajz je vrlo lako uzgojiti i u vrtu i na terasi u tegli. Traži sunčanu stranu i mnogo vode te redovno uklanjanje mladih izdanaka kako bi se biljka razvila i dala mnogo plodova.
Biljku je potrebno vezati uz štap ili mrežu kako plodovi ne bi povukli stabljiku prema dolje i slomili je.
Postoji nebrojeno mnogo vrsta paradajza, a iz godine u godinu brojne sorte paradajza nastaju u biotehnološkim laboratorijima. Tako smo dobili paradajz novih boja, oblika, mirisa i okusa pa čak i različitog sastava antioksidansa.
U laboratorijima Univerziteta Oregon nastao je plavo-ljubičasti paradajz indigo rose, koji je pojačan antioksidansima i reklamiraju je kao “paradajz protiv raka”.
Sve uobičajeniji postaju i žuti paradajz, kojeg ranije kod nas nije bilo.
Među sadnicama su najviše zastupljene sorte volovsko srce, jabučar krupni, visoki amerikanac, floridade, crni šljivar, krompiraš…
(Vijesti.ba)