Dok su neka pića poznata po negativnom utjecaju na zdravlje mozga, novo istraživanje ukazuje da bi kefir – fermentirani mliječni napitak bogat probioticima – mogao imati suprotan učinak.
Proizvodi se fermentacijom mlijeka uz pomoć kefirnih zrnaca, sadrži korisne bakterije i kvasce, a razlikuje se od jogurta po sastavu i konzistenciji. Zbog svojega osvježavajućeg okusa i hranjivog sastava, sve češće se konzumira kao funkcionalna namirnica.
Kefir osim probiotika sadrži kalcij, folat, fosfor, proteine, riboflavin i vitamin B12, a posebno je koristan jer je prirodno nizak u laktozi, što ga čini podnošljivim i za osobe s intolerancijom na laktozu.
Njegovi pozitivni učinci na mozak povezuju se s osi crijeva i mozga – zdravlje probavnog sistema utječe na cirkulaciju, imunitet, apsorpciju nutrijenata i upalne procese u tijelu. Osim toga, kefir ima antioksidativna svojstva koja pomažu u smanjenju oksidativnog stresa, što dodatno pridonosi zaštiti mozga, piše Parade.
Analizom šest studija na životinjama i jedne male studije na ljudima, naučnici su utvrdili potencijalne koristi kefira za kognitivne funkcije. U toj jedinoj studiji 13 učesnika s Alzheimerovom bolešću pokazalo je poboljšanja u pamćenju, motoričkim sposobnostima i ukupnim kognitivnim funkcijama.
Rezultati su pokazali 28 posto bolje rezultate na Mini-mentalnom testu stanja (MMSE), 66 posto poboljšanja u testovima neposrednog pamćenja i 62 posto u testovima odgođenog pamćenja.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da je uzorak premalen da bi se mogli donositi čvrsti zaključci. Osobe s uznapredovalom bolešću nisu pokazale značajna poboljšanja, a potrebno je još istraživanja na ljudima kako bi se potvrdio utjecaj kefira na Alzheimerovu bolest, demenciju i zdravlje mozga općenito.
Ako razmišljate o njegovu uvođenju u prehranu, preporučuje se savjetovanje s liječnikom.
Osim kefira, i druge fermentirane namirnice poput jogurta, kiselog kupusa, miso paste ili kombuche mogu pridonijeti zdravlju crijeva i mozga.
(Vijesti.ba)